Jump to content
Sign in to follow this  
Gorilla Biscuit

Očuvanje historije Bosne i Hercegovine

Recommended Posts

Otvorio sam temu da u njoj skupljamo uspomene na našu prošlost te kako bi se ljudi što više informirali i znali o svojoj zemlji u svojstvu izgradnje nacionalnog duha.

 

Za danas imamo prelijepu vijest, stvarno mi je uljepšala dan.

 

 

 

1458418_362320600580993_1079000138_n.jpg

 

http://www.avaz.ba/vijesti/teme/nakon-550-godina-bosanska-zastava-se-ponovo-vijori-na-bobovcu

 

Više informacija o samom boju protiv Osmanskih okupatora na ovom link : http://hr.wikipedia.org/wiki/Pad_Bobovca

 

 

Slava rodu !

Edited by Gorilla Biscuit

Share this post


Link to post
Share on other sites

Husein_Gradashevich_kapetan.jpg

 

 

Zmaj od Bosne - Husein - kapetan Gradaščević 

 

 

Husein-kapetan Gradaščević (1802. - 17. august1834), general koji se je borio za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu. Također je poznat kao "Zmaj od Bosne". Gradaščević je rođen u Gradačcu 1802. godine i odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnim krajevima carstva. Kad je Dželaludin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821 godine, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije. Mladi Husein je tokom svog kapetanstva razvio reputaciju mudrog vladanja i tolerancije, te je postao jedan od najpopularnijih osoba u Bosni.

 

Više na linku o jednom od najvećih sinova Bosne : http://bs.wikipedia.org/wiki/Husein-kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87

 

 

Sevdalinka Zmaj od Bosne : http://www.youtube.com/watch?v=I1UxKJgqVSo

Share this post


Link to post
Share on other sites

TvrtkoIKotromanic.jpg

(Spomenik prvom i najvećem kralju Bosne u Tuzli, rad Adisa Lukača iz Sarajeva ) 

 

Tvrtko I Kotromanić 

 

 

Stjepan Tvrtko I Kotromanić (oko 1338 - oko 10. marta 1391) je bio bosanski ban od 1353. do 1377. godine, a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. godine.

 

Više o našem kralju : http://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_I,_kralj_Bosne

 

 

 

 

Kraljevina Bosna za vrijeme Tvrtka I Kotromanića

 

Bosna-u-vrijeme-Tvrtka-I-Kotromanica.jpg

 

 

Amblem 

 

 

 

grbkotromanica.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites
Posted (edited) · Hidden by barca, November 20, 2013 - spam
Hidden by barca, November 20, 2013 - spam

bio bi ti hrvat da nisu turci krajinu pripojili ovamo purgeru

 

ja sam huseinov duhovni potomak

 

a bosna se ne cuva kompleksima i napadanjem svog i velicanja i prihvatanja tudjeg, dodje punker i kaze za "vehabiju" nije to nasa tradicija i kultura..... lololol

Edited by Cain

Share this post


Link to post
Posted · Hidden by barca, November 20, 2013 - spam
Hidden by barca, November 20, 2013 - spam

bio bi ti hrvat da nisu turci krajinu pripojili ovamo purgeru

 

ja sam huseinov duhovni potomak

 

a bosna se ne cuva kompleksima i napadanjem svog i velicanja i prihvatanja tudjeg, dodje punker i kaze za "vehabiju" nije to nasa tradicija i kultura..... lololol

 

Krajina nije bila u sastavu Kraljevine Bosne te je Cazin bio centar biskupije ali je Krajina bila pod upravom Kraljevine Bosne zbog lakše organizacije oko zaštite od napadača te se tu duh Bosne osjetio i prije nego sto su Turci kročili. Pa da nije bilo kralja Tvrtka I cijela Bosanska krajina ( ne samo Cazinska ) bi bile u Hrvatskoj. Ta oblast se nekad zvala Turska Hrvatska kada su Osmanlije dosta islamizirale. Prije toga se od ostataka bosnjackog nacionalnog duha kojeg su razbili tvoji šljam prijatelji Osmanlije počeo razvijati novi nacionalni duh i kultura Bosnjaka kakvu imamo danas. Zbog tadasnjih granica Osmanskog carstva preko Bosne širio se taj nacionalni duh pa je njemu bio podložan i Cazin kojem je i pasalo da bude s onom državom koja je vladala s njim i prije Osmanlija nego da glume Hrvate veće od purgera. Dakle za Cazinsku krajinu i bosnjastvo ovdje je kriva Kraljevina Bosna u prvom redu pa tek onda tvoja pustinjska braća. Tek onda Austro - ugarska koja je možda u savremenom shvatanju nacije udarila još jači pečat kod Bosnjaka kada su osnovali korpuse po Bosni pa tako i kod nas te je ljude poucavala da su ljudi u Bosni Bosnjaci razlicitih vjeroispovijesti.

 

 

Ti si Huseinova guzica. Zmaj od Bosne se borio za autonomiju, nezavisnost svoje zemlje i nije se stidio svoje historije dok si ti više puta rekao da za tebe postoji Bosna tek od dolaska tvoje braće i islama. Takvi kao ti ne zasluzuju da se pominju u istoj recenici sa Huseinom - kapetanom.

 

 

Kako ja to napadam svoje kada upravo pokusavam ocuvati tako da informisem ljude o nasim velikim licnostima ? 

 

Ti si GLUP. Shvati već jednom da si GLUPA osoba, zaluđenik, fanatik i jedan obični lažljivac i smutljivac.

 

Vehabije pripadaju nasem kulturnom krugu kao i svi ostali ali ja ne moram da prihvatam njihove vizije Bosne i kada se oni oglasavaju da ce napraviti meni neku islamsku Bosnu, prijete onda ja imam pravo da ih napadam. Bosna nikad neće biti islamska zemlja, ako se kad desi da izglasate vi fanatici šerijat i to napravite od nje ja ću promijeniti ime, zapaliti pasoš i odjebati tu zemlju za sva vremena. Ili će biti zemlja svih naroda i građana ili je neće biti nikako, samo sto vi niste svjesni toga.

Share this post


Link to post
Posted · Hidden by barca, November 20, 2013 - spam
Hidden by barca, November 20, 2013 - spam
Zao mi te i ne bi da se spuštam na tvoj nivo, ipak si ti jedan neotesani "cazinjanin" ili preciznije reci brdjan. Do tebe i tvojih je sigurno medvjed postu nosio, pravite cetvrtaste Sarme da vam se ne otkotrljaju niz brdo te Gurate mjesalicu niz brdo da upali. Ti si ruralni lipicaner koji je najblizi bogu ...... Ali zbog nadmorske visine na kojoj zivi.

Nije od mene niti sam naucen da citam skbrabotine jedne gorile, seljacine priuke sa poganim jezikom.

A sad ugasi comp i idi vrati koke u cumez.

Share this post


Link to post
Posted · Hidden by barca, November 20, 2013 - spam
Hidden by barca, November 20, 2013 - spam

Ja sam iz centra sela

Share this post


Link to post

Nema potrebe za prepucavanjima, ko ima šta pametno da okači ovdje neka okači. Ja ću da obratim pažnju na čovjeka koji je izgradio Banjaluku, čiji su tragovi bili vidljivi sve do 1992. godine, kada su pokušali da ih izbrišu.

 

 

Gazi Ferhad Paša Sokolović je bio najznačajniji graditelj i utemeljivač Starog Grada Banja Luke kao kasabe i šehera. Bio je zadnji bosanski sandžak-beg (1574. do 1580.) i prvi bosanski beglerbeg (1580. do 1588.).


 

Biografija

Gazi Ferhad-paša Sokolović je sin Rustem-bega, amidžić slavnog velikog vezira Mehmed-Paša Sokolović. Bio je i daidža Ibrahim-efendije Pečevije. Njegova braća su Ali-beg i Derviš-beg.

Prije nego je postao bosanski sandžak-beg Ferhad-beg je bio ulufedžija (plaćenik). 1566. je imenovan za kliški sandžak-beg. Ferhat-beg je kao Mehmed-pašin štićenik ratujući protiv Mlečana osvojio Zemunik, Brodin, Bijelu Stijeni i Ozren. 1570. je osvojio tvrđavu Vespoljac, te pošto ju je osposobio i obnovio dao joj ime Seddi Islam (Bedem islama). U kiparskom ratu (1571. do 1574.) je pokazao svoju sposobnosti kao vojskovođa i ratnik. Napao je sa velikom vojskom šibenčki kraj i Zadarski kotar. Zbog nedostatka oružja i municije i živežnih namirnica vojska kliškog sandžaka se morala povući. Kasnije je zauzet Zemnuik, koji je postao jedan od jačih osmanskih utvrda prema Zadru. Ferhad-beg je proširio teritorij Kliškog sandžaka poslje osvajanja tvrđava Pločnik, Skradin, Drniš, Obrovac, kule Vičevo i plodnog Tinja, koji posto posjed porodice Sokolovića. Kada su se borbe u Dalmaciji stišale, Ferhad-beg je obaviješten da se spremaju veće vojne snage da upadnu u Bosnu. Zagrebački kanonik Franjo Filipović je bio pokretač ovog pohoda. Hercegovački sandžak-beg Sinan-beg Boljanić i Ferhad-beg su se suprotstavili neprijatelju i njega kod Ivanića "do nogu porazili". Poslao ga zarobljenog u Carigrad, gdje je Filipović prešao na islam i primio ime Mehmed. On je rodonačelnik begovske porodice Filipovića. 1574. je pratio operaciju osmanske flote uz dalmatinsku obalu na kopnu sa svojim Bošnjacima. Pri kraju Kiparskog rata 1574. godine je Ferhad-beg za svoje zasluge imenovan za bosanskog sandžak-bega. Zapisali su savremenci da sa dolaskom u Banja Luci (prijestolnica Bosanskog sandžaka): "...pred njim nosilo 700 barjaka. Pratilo ga je do tri stotine leventa (prikladnih junaka) pod nazivom "sali" u odijelu od vučevine pod žzeljeznim kalpacima (vojnička kapa kod koje je obod od krzna i još dvije do tri stotine probranih momaka". Septembra 1580. godine je ga zatekla sultanova naredba sa kojem je Bosna podignuta na beglerbegat, tako da je on postao prvi beglerbeg Bosne i tako dobio titulu paše. Puno je ratovao i u tome dobio naziv gazija. On je bio do 1588. godine bosanski valija. 1588. godine je imenovan za budimskog beglerbega, gdje proveo dvije godine. Septembra 1590. godine ga je jedan njegov rob usmrtio. Mrtvo tijelo mu prenesoše u Banju Luku i sahraniše u naročitom turbetu kraj Ferhadije džamije.

Banja Luka

Ferhad-paša je prenio prijestolnicu bosanskog sandžaka i kasnije bosanskog pašaluka iz Travnika u Banja Luku, gdje je ostalo sve do 1639. godine. On je osnivao kasabu Donji Šeher između Crkvine i Vrbasa, iako je Sofi Mehmed-paša znatno pospješio razvitak Banje Luke, današnjeg Gornjeg Šehera, Ferhat-paša treba smatrati osnivačem Donjog Šehera. Ali i prije Ferhad-paše je bilo malo naselje o čemu svjedoče kršćanski grobovi na Laušu, te naziv potoka Crkvine. Donji Šeher, savremena Banja Luka, se razvijao u značan grad za vrijeme Ferhad-paše. On je i osnovao vakuf i izdao vakufnamu. Od godine 1576. do 1578. je izgradio 216 objekta: "poznatu džamiju Ferhadiju (oko 1575. godine), kraj nje mekteb i turbe za sebe, pa šadrvan i hamam i za njih poseban vodovod, zatim sahat-kulu, javne zahode, karavan-saraj i hambar za žito, pa u neposrednoj blizini džamije 200 samih obrtničkih i trgovačkih dućana, čitavu, dakle, ćaršiju, dalje veliki drveni most preko Vrbasa i kameni most preko Crkvine u blizini tih objekta do 2 km kaldrme u širini od 5 aršina od Gornjeg Šeherea do potoka Crkvine". Ivanka Bilić u "Glasu" od 13. januara 1980. godine navodi "da je škola sagrađena još za Ferhad-pašina boravka u Banja Luci, dok je medresu (srednju školu) i darulhadis (školu islamske tradicije) trebalo sagraditi kasnije od vakufskih viškova".

On je i osnivao kasabu Lišnja u donjem toku Vrbasa na putu prema Doboju i Derventi, koje je danas istoimeno selo kod Prnjavora. Te je zagradio haman u Kostajnici prije 1578. godine i ga uvakufio za svoje zadužbine u Banjoj Luci. Kao kliški sandžak-beg je podigao kasabe Zemunik i Hrvace, u neposrednom zaleđu Zadra.

Vojni pohodi

1574. godine, prvoj godini uprave Bosne, je Ferhad-beg sa 10.000 do 12.000 ratnika započeo vojni pohod prema Bihaću. Iste godine provalio je u Hrvatsku i došao do Bihaća. Austrijski general Herbert Auersperg je ga dočekao. On je poginuo, a njegova vojska poražena na bojnom polju na rijeci Radonji kod Budaškog 22. septembra 1575., a sin Vuk Engelberg je pao Sokoloviću u sužanjstvo. Dobio je za otkup toliko novaca da je sagradio džamiju (današnja Ferhat-pašina džamija u Banjoj Luci) i nabavio joj vakuf. Po Pečeviji otkupina je dostigla svotu od 30.000 dukata koju je platila majka Vuka, da bi spasila sina. Ta džamija je jedan od nalijepših arhitektonskih spomenika osmanskog doba u Bosni. Ferhad-beg je obnovio mirovni ugovor 1575. godine sa Bečom, ali je nastavio s ratovanjem. Veliku pomoć je dobio od njegovog amižiča, velikog vezira Mehmed-paša Sokolović, koji je upravljao uz pomoć Ferhad-bega i Mustafa-paše događajima na nemirnoj zapadnoj granici Carstva. Tokom je 1576. godine sa bosanske strane izvršeno šezdeset upada osmanske vojske. (50 do 60 provala iz Bosne u Hrvatsku). U aprilu 1576. godine je sa sedam hiljada vojnika došao pod Hrastovicu. Putem su upadali u nezaštićena sela. Tom prilikom je zauzeo u junu Bužim, a u julu Cazin. Njegov sljedeći cilj je bio Bihać, gdje je uspio da zadrži veliki dio protivničke vojske, u drugoj strani je međuvremeno upadao u nezaštićene mletačke i habsburške teritorije. Cijelog proljeća nisu prestajali updai Ferhad-bega u Hrvatsku, Sloveniju i Ugarsku. Početkom 1577. godine je stupio na snagu mir koji je s Portom sklopio David Ungnad. On je tražio da se vrati Cazin i Bužim uz nagradu od 50.000 cekina. Tu je ponudu Mehmed-paša odbio. To je Ferhad-begu dalo podstreka za dalje osvajanja. Tako da je još zauzeo Mutnik, Veliku Kladušu, Peći, Podzvizd i Zrin. Tako da su sva mjesta oko Une bila zauzeta osim Bihaća.

Dakle, čovjek koji je izgradio sve što je bilo lijepo u mom gradu. I pripojio pride Cazinsku Krajinu Bosni (makar i u granicama Otomanske Imperije).

 

Članak preuzet sa Wikipedije.

  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zamolio bih moderatore/admine da obrisu te gluposti iznad i da se nastavi sa temom onako kako spada. Hvala.

 

 

Hasan-aga Beširović Pećki - Legenda Ljute Krajine i suborac kapetana Gradaščevića
 
24393011.jpg
 
Govoriti o historiji Krajine, a ne spomenuti Hasan-agu Beširevića spada u red većih propusta.Jer upravo je taj čovjek ostavio neizbrisiv trag u životima svojih savremenika, te trag u cjelokupnom historijskom toku ovog prostora. Zanimljiva je činjenica da se zapravo ne zna kada je  rođen Hasan-aga Beširević. Ipak, većina historičara tvrdit će da se rodio 40-tih ili 50-tih godina 18. vijeka u malom pitoresknom mjestašcu Pećigradu, tada nadomak same granice sa Austro-ugarskom. Njegova porodica, prema većini izvora, bila je bogata, zemljoposjednička porodica koja je spadala u najbogatije u tadašnjem Bosanskom ejaletu. Kako je Cazinska krajina spadala u "hrvatsku vojnu krajinu", Beširević, kojeg su nazvali Pećki zbog mjesta u kojem je rođen, bio je čest akter pograničnih napetosti između dvaju carstava. Hasan-aga Pećki posebne je probleme zadavao porti u Carigradu. Oni su gotovo svakodnevno primali oštre proteste austrijskih diplomata zbog stalnih upada konjanika pod kontrolom Hasana-age Pećkog u Austrougarske teritorije, čime se remetio raniji sporazum o potpunoj neutralnosti Osmanlija u sukobu Napoleonove Francuske i austrougarske vojske. Hasna-aga Pećki je, jednom prilikom, kako bi dokazao spremnost da brani Krajinu upao u jedno selo u današnjoj Hrvatskoj, uzeo stoku i ubio dva čuvara. Ovo je do te mjere razljutilo austrougarskog konzula da je iznervirano zavapio valiji da ukloni Pećkog sa granice. Ovaj mu je odgovorio da su odnosi u Bosni puno složeniji, te da im ne bi bilo u interesu da se Hasan-aga koji je već tad slovio za mladog, perspektivnog i inteligentnog vojskovođu u nastajanju, ne može otjerati iz Krajine. I imao je i pravo.
 
 
Ovdje se nalazi jako mnogo informacija o našem agi, nije loše za pročitati : http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg23-11.pdf
 
Kada pročitaju ovo pojedini shvatit će da je ovaj čovjek bio veliki musliman a još veći Bosanac i borac za slobodu naše države koji je vodio više hiljada Krajišnika u obranu onog najvažnijeg za nas.
Edited by Gorilla Biscuit

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hamdija Pozderac 

 

Hamdija Pozderac je bio bosanskohercegovački političar, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik ustavne komisije SFRJ1970-ih i 80-ih godina. Rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu i to pod imenom Muhamed. Imao je tri brata (Hakija, Sakib i Ismet), te četiri sestre (Bekira, Fatima, Sadeta i Zuhra). Još za vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.

Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. i odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslovenske zastave sa lentom i Ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBiH-a.

Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća SkupštineSRBiH, od 1971 do 1974 predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje bogate političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva bio je prisiljen da da ostavku i da se sramno povuče iz političkog života Jugoslavije kojoj je posvetio cijeli svoj život.

Bio je visokoobrazovan, a završio je Visoku partijsku školu u Moskvi, te Filozofski fakultet u Univerziteta u Beogradu 1959. godine. Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opštu sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu i to pod i danas još nerazriješenim okolnostima.

 

hamdija_pozderac.jpg

 

 

Hamdija Pozderac je bio antifašist, prvoborac, pragmatik i pravi Krajišnik koji, baš kao i Nurija Pozderac, nikad nije zaboravio svoje korijene, mjesto iz koje je pošao u svijet u kojem je postao jedno od najvažnijih imena jugoslovenske političke scene.

Hamdija Pozderac je mnogima bio uzor, ali i mnogima smetnja. Nisu ga voljeli fašisti jer je uviđao opasnost od njega. Nisu ga voljeli nacionalisti jer je vjerovao u mogućnost suživota. Nisu ga voljeli komunisti jer je, iznad svega, poštovao svoj narod. Uklanjali su ga na mnoge načine - spletkama, političkim prevratima u pokušaju, aferama i skandalima, ali je Hamdija ostao velik i u svom jedinom političkom i životnom porazu. Kad je red da funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ preuzme Hamdija, inscenirana je afera "Agrokomerc" koja je, pokazat će vrijeme, bila samo birokratski uvod u grozote koje su iz Beograda u talasima stizale u našu zemlju.

Hamdija Pozderac je podnio ostavku na sve funkcije. Dok su ga slušali kako ih obrazlaže nijedan Cazinjanin nije progovorio, usporotivio se, upitao zašto. Osim jednog čije je ime historija pogubila, a koji je uzviknuo - "Nemoj Hamdija !". Ostali su ćutnjom izdali. Kad je Hamdija pred CK BiH govorio isto, sve stolice oko njega bile su prazne. Ostao je sam. Sam u vremenu, sam u želji da Muslimani Bosne i Hercegovine ne budu kolateralna žrtva nacionalističkih trampi i prevara.

Više : http://www.cazin.net/cazin/16727-zaboravni-cazin-hamdija-pozderac-je-nekima-ponos-a-nekima-sramota.html

 

9B1B1143-FC15-451C-850E-FC3EA1084FB4_w64

 

Hamdija Pozderac se, u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Ono zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju Muslimana, ali je to, u suštini, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. To je ponekad imalo loš odraz na politiku prema Muslimanima, ali se u svakom pogledu pozitivno odrazilo na sprječavanje srpskih i hrvatskih nacionalista od većeg širenja u Bosni.

Njegovo uklanjanje sa političke scene Jugoslavije kao najjačeg političara kojeg je Bosna i Hercegovina ikada za vrijeme komunizma imala, se može jedino dovesti u vezu sa njegovim insistiranjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, na nemijenjanju osnovnih načela Ustava iz 1974. godine, koji su dali Muslimanima (kasnije Bošnjacima) status naroda unutar SFRJ.

Suprotstavio se nacionalističkim politikama kada je to bilo najpotrebnije, a u suprotnom, da nije spriječio Miloševića i slične da mijenjaju Ustav tokom 70-tih i 80-tih godina, možda Bosne danas nikako ne bi ni bilo kao nezavisne i suverene države. Hamdija Pozderac je sasvim sigurno bio prvi koji je morao biti uklonjen, da bi se mogla ostvariti ideja "Velike Srbije". Zato je najbolje poslužila inscenirana afera Agrokomerc, koja mu je politički i presudila.

Edited by Gorilla Biscuit
  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites
Posted · Hidden by barca, November 20, 2013 - spam
Hidden by barca, November 20, 2013 - spam

de Aliju stavi

Share this post


Link to post
Posted · Hidden by barca, November 20, 2013 - spam
Hidden by barca, November 20, 2013 - spam

Stavi ga ti, nisi retardiran da ne znas linkove i slike postavljati. I nemoj spammati temu glupostima, imaš druge podforume da istresas svoje frustracije turski braco :D

Share this post


Link to post

Jedna opaska na gornji post. Neki navodi koji su vjerovatno preuzeti sa nekog drugoge stranice su netacni a vjerovatno su tako prezentovani zbog krive prezentacije nekih clanova porodice. 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nešto iz bošnjačke historije

 

 

Pismo napisao bošnjak hadzi Ahmed efendija Piri osmanskoj vojsci iz opkoljene Kaniže na obalama Save

 

 

"Hvala Allahu, koji nas je učinio ponosnim borcima i koji nas pomaže jačanjem naše izdržljivosti u prilikama, kada smo, kao čuvari najudaljenijih isturenih granica opkoljeni od neprijatelja, , kao što nam je to obečao u ajetima Svoje jasne Knjige:"Mi smo kažnjavali one, koji su griješili, , a dužnost Nam je vjernika pomoći" (sura Er,Rum, 47) Neka je blagoslov i mir našem gospodinu i učitelju Muhammedu, koji je bodrio i hrabrio svoje sljedbenike na borbu protiv nevjernika i mnogobožaca, kao što je npr. Jednom prilikom rekao: "Smrću svakog umrlog čovjeka prestaje i završava se njegova aktivnost, izuzev umrlog borca na granici, koji se bori u ime Allaha, jer njegovo djelo ostaje i uvečava se do Sudnjeg dana, i on će biti zaštićen od tegobe i iskušenja u grobu." Neka je potom blagoslov i mir Muhammedovu rodu i njegovom časnom društvu, koji su uložili sve svoje snage u jačanju i širenju vjere islama.

Bože, Ti si svemoćni Stvoritelj, i sve su stvari u Tvojoj ruci, pa kako si nam naredio da se borimo, tako učvrsti i osnaži naša srca u toj borbi. Bože, Ti si onaj koji daje hranu, podari nam obilne obroke i smiluj nam se bez naše zasluge, kao što si nas i dosad darivao hranom, bez naše zasluge. Bože, Ti si onaj koji možeš izmijeniti stanje i prilike, učini boljim naš moral! Ti si onaj koji upučuješ i nadahnjuješ ljude, uputi nas da se dobro i odlučno spremimo za borbu i da se u borbi hrabro držimo! Bože, Ti si onaj koji nesmetano otvaraš sva zatvorena vrata, otvori nam put i prolaz tamo gdje je islamska zemlja! Bože, Ti si onaj koji daje spas, spasi nas od prevlasti i pobjede nevaljalih nevjernika! Bože, Ti si onaj koji daješ pomoć, pomozi nas u borbi protiv nevjernika. Pomozi nas, o izvoru snage svih onih koji pomoć traže! Uputi nas na pravi put, o Ti, koji izvodiš na pravi put zalutale ljude i one koji druge zavode na stranputicu! Udovolji nam, o Ti koji udovoljavaš svima koji Te mole! Amin! Molimo Te čašću i ugledom onih koji te mole! Amin! U svakom mjestu i u svim vremenima, kao i ugledom Tvoga miljenika, našeg gospodina, prvaka svih Poslanika.

A sada: ovo je skromno pismo, poslano od poniznog Božijeg roba, opkoljenog od neprijatelja, napisanog suzama poniznih (opkoljenih), , upućeno prvom kome stigne u ruke od visokih osmanlijskih državnika, a naročito njegovu gospodstvu velikom veziru, našem očinjem vidu i našoj duši, našem gospodinu koji nas je u svakom pogledu nagradio, tj. izvoru i meceni naših blagodeti. Nakon našeg poklona licem na tlo, čujte nas: Mi smo sada skupina ljudi koji traže pomoć. – "a prava pomoć je samo od Allaha."

"Ako vjernici zatraže pomoć u ime vjere, vaše je dužnost da ih pomognete." Ali, sticanje dobročinstva pripada samo Uzvišenom Allahu. Ipak, ne tugujte u pogledu nas i ne zabrinjavajte se previše zbog našeg položaja, jer smo mi sada u Božijoj zaštiti i pomoći. "Ako svijet ima raznovrsne tegobe i nevolje, Milostivi ima skrivene i nevidljive dobrote i samilosti." Allah je ulio u naša srca hrabrost na čemu Mu ne možemo dovoljno zahvaliti. On je Moćni, koji voli plemenitu ljudsku hrabrost, pa smo se okitili tim svojstvom. Zato znamo da treba i da nam je dužnost, u svakoj prilici, javno i tajno, danju i noću, biti izdržljivi u borbi protiv nevjernika i na njihove navale i ratne operacije, , a sve radi pobjede Božije riječi i slobode širenja jasne vjere islama; ljudsko je da se i nade ne gube, dok postoji život. Hvala Allahu i opet hvala, naš je život sa sabljom u rukama i na sablji, naše sablje su najboljeg kova, naši momci su hrabri, a naše stanje, u svakom pogledu, u svim teškoćama, sliči stanju prvih muslimana, Muhammedovih (a.s.) učenika. Ako je naš položaj kritičan i težak, a naši putevi prema islamskom svijetu daleki i zatvoreni, to nam je očiti dar i blagodat (ni'met) od našeg dragog Stvoritelja, i mi smo zato spremni i izdržaćemo takvo stanje, , a nećemo se tužiti i tugovati, jer je smisao izdržljivosti (sabra) odbacivati jadikovanja, zadovoljstvo s Allahovom odredbom (rida), znači slatko primiti i podnositi tegobe u borbi. Eto, kroz to mi se nadamo pomoći od Allaha i našoj pobjedi, , kao što nam je kazao Njegov miljenik Muhammed: "Božija pomoć prati vašu izdržljivost." Ovog časa, u ovom danu i u ovom stanju, spremni smo za najteži dan. Mi smo potpuno jednaki svi, naša ulema, naši pobožni i dobri ljudi, naši stari i mladi, pa čak i naše žene, svi stvanovnici čvrste pogranične serhatske tvrđave, , svi smo jednako odlučni. Mi smo međusobno jedni drugima zadali riječ, donijeli odluku i primili obavezu da nećemo u ruke griješnog neprijatelja i njegovu nasilju predati sultanove tvrđave, u kojoj se oglašava ezan i uči Kur'an, trvrđava u carstvu našeg sultana, Sultan – Sulejmana, Bog mu ovjekovječio carstvo dok svemir svojim putanjama kruži! Pri tom se oslanjamo na Velikog Allaha, tražeći Njegovo zadovoljstvo, držeći se Njegove jasne vjere i hvatajući se za njegovo čvrsto uže, Kur'an. Uz to nam je naređeno da tvrđavu čuvamo dok je života i zadnjeg daha u nama, a njeno sramno napuštanje ne dolikuje sljedbenicima prave vjere. Neka Allah učvrsti naša srca na ovoj obavezi koja je čvrsta kao čvrsta zgrada. čak, u ovom stanju, naši živi zadali su riječ našim umrlim, da ih neće iznevjeriti i ostaviti, , skladno narodnoj riječi:"Kada ste zbunjeni u teškim poslovima, tražite pomoć od onih u grobovima", , pa nas nemojte drukčije mjeriti i smatrati. Braćo naša po vjeri, ako se smilujete i pitate za naše tekuće prilike, onda vam moramo reći da nam je nestalo svih životnih sredstava i potrepština, a sva vrsa rada i privređivanja za život su zatvorena. Za hranu nemamo ništa, osim malo zobi (helje?) u državnom ambaru, , dao Bog svoj blagoslov i na to! – ali je to gorko, da ga ljudi ne mogu jesti, jer se užeglo zbog dugog stajanja.

No, naša su srca opet sigurna da nafaku Bog daje, , svi su ljudi Božija čeljad na Njegovoj sofri. Isto tako, zbog nestanka odjeće, sastavili smo i skrojili odijela od kućne prostirke i ponjava, pa se tako oblačimo i pokrivamo ono što čovjek mora pokriti. Novaca uopće nemamo. Kad bismo imali bar kože, mogli bismo od nje izraditi novac i staviti ga u promet, , ali mi nemamo ni životinja, osim pasa i kukaca, pa nek nam je Allah na pomoći u svakoj prilici, na vidljiv i nevidljiv način. Ostali smo usamljeni usred zemlje bezdušnih nevjernika, jer s ovu stranu dvije poznate rijeke, Save i Dunava, nema muslimana nikoga osim nas. Naša tvrđava postala je kronična velika muslimanska rana, koja se ne može izliječiti dok se ovako nalazi na tlu nevjernika, ponizio ih Svemoćni i Jedini Allah!

Hvala Allahu, koji nas je učinio hrabrim i izdržljivim, pa ne tugujemo i ne zabrinjavamo se mnogo zbog ovozemaljske nevolje, jer je ovaj svijet kuća tegoba i nevolja, tamnica pravovjernih, a u tamnici i nema ništa osim nevolje. Posebno su svakojake i sve moguće nevolje prisutne među opkoljenima od neprijatelja. No, sada nam je najteža nesreća što nemamo nikoga ko bi nam mogao reći gdje je islamska država, gdje su muslimani, kakvo je njihovo stanje i u kom pravcu kreću njihovi planovi i njihove akcije (a odavno su rekli: pretjerana pedantnost u planiranju izazov je sudbini), te da li imaju snage za borbu protiv nevjernika. Hvala Uzvišenom Allahu, Njegova pomoć muslimanskoj vojsci sigurna je i zagarantovana Svojietlom Knjigom, do Sudnjeg dana. Sada je došlo vrijeme Božije pomoći, a zasijedanje novog sultana na carski prijesto jedan je znak tomu. Tako slušamo od naših učenih ljudi (uleme).

Osim toga, Allahov je tekući red, kad dade kakvu opću nevolju ljudima, da ona obično traje sedam godina konačno. Tako se dešavalo ne jedanput Izraelćanima u njihovoj historiji, pa i u ovoj islamskoj zajednici, , jer u broju sedam postoji velika tajanstva mudrost, koju ne zna niko osim Njega, a taj broj je sada potpun, pošto se u našem slučaju navršila ta sedmina. Tako nestaju i treba da nestanu osmanlijska stradanja, kojima je izvorni uzrok, nasilje (zulum) i protuprirodni seksualni grijeh, a to je grijeh od onih velikih grijeha, zbog kojih se, od užasa, zatrese Allahovo prijestolje Arš i zatrese ova zemaljska kugla, , kako poslovica kaže: Kad nešto dođe do svog vrhunca, okreće se u protivnom smjeru.

Žalosno je! Naša jetra izgorjeće čekajući vijesti, kako je to lijepo rečeno: iščekivanje je teže od vatre. Ali, mi se veselimo i razgovaramo naslućivanjem povoljnih vijesti o pokretima snažnih jedinica mlade konjice, po kretanju ptica selica koje dolaze sa osmanlijskih obala, od strane Sofije i Edirne. One su sada došle prije nove godine, dakle suprotno uobičajenom ponašanju, jer zimska studen u germanskim zemljama traje do Jurjeva. Iz toga naslućujemo, da su one pobjegle iz svog zimovališta u krajevima od Sofije i Edirne poplašene mnoštvom islamske vojske. Posredstvom naših špijuna, nije nam moguće dobiti vijesti o tom, gdje se nalazi muslimanska vojska, jer je među nevjernicima izdato strogo upozorenje, da o tome ništa ne govore. O drugim stvarima nešto se može čuti preko špijuna. Sada se, tako, širi vijest da su Francuzi pobijedili Nijemce i da su osvojili više od četrdeset njihovih tvrđava, pa da se ovi guše u moru svojih nevolja, , Bog im zemlju porušio i predao vlast muslimanima, amin! Njihova srca obuzeo je veliki strah zbog stupanja na prijesto našeg novog halife, sultana Sulejmana, i mnogo se priča da oni traže mir. Ne čujemo ni za kakvo njihovo okupljanje. Samo je mađarskoj vojsci naređeno, od stranje njihovih zapovjednika da vode borbu protiv Francuza, a isto se priča i za Hrvate. Stanje među nekima od njih je poremećeno, nade su im izgubljene i zavladala je zbunjenost, pa će nas, ako Bog da zaboraviti.

Za vrijeme prošlog ljeta bili su se pojavili pred nama, sišli u naše livade i njihove, obilazili i uskakali iz mjesta u mjesto po livadama i njivama, i tako je trajalo sedam mjeseci, sve do zimskih dana. Tom prilikom su rušili i palili sve što su našli, plodove na njivama i sve drugo izvan tvrđave. Mi smo svi općenito izlazili svaki dan od zore do mraka, i to samo kao pješaci, jer konja i drugih jahaćih životinja nemamo. Uz pomoć Allaha, Sveznajućeg Gospodara, izvršili smo osvetu u svakoj borbi. Hvala Bogu, nanijeli smo im poraz u svakoj bici koju smo vodili do kraja ljeta. Tako ih je od oluje naših sabalja ostalo srušeno više od dvije hiljade u tom vremenu, dok broj naših poginulih nije dostigao ni stotinu. Pa i to je jedan znak Božije pomoći islamu! No, ono što je od nas tada ostalo, pola nas je pomrlo prirodnom smrću, na postelji dao Bog rahmet umrlim, a dravlje i opstanak živim.

čuli ste, a kamo sreće da niste čuli i da ni mi nismo čuli da je na prevaru oduzeta .....? (očito je riječ ispuštena, namjerno ili greškom prepisivača), i mi sada ne znamo šta je bilo (od tog mjesta) i njegovih čuvara. Među čuvarima bilo je sigurno onih, koji se drže onako kao što je Allah u Kur'anu rekao:"Ko im (neprijateljima) toga dana okrene leđa, osim u svrhu da zauzme bolji položaj za borbu, ili da se riključi svojoj grupi, privukao je na se Božiji gnjev i njegovo mjesto je Džehennem..."

Dosad smo vam poslali više od deset pisama, ali je devet naših kurira zarobljeno, a deset ih je poginulo. Nakon svega toga, ne nalazimo drugog načina i izlaza nego da se poslužimo varkom, pa da vam pošaljemo ovo pismo na arapskom jeziku , a Boga molimo da ga dostavi i omogući mu put do cilja.

Moj pečat je stavljen i skriven među listovima u koricama zbog bojazni da ga neprijatelj ne vidi i ne sazna. Ko traži naći će ga.

Ja sam siromašni ...... komadant (muhafiz) ...... Kaniže (nekoliko riječi na perzijskom jeziku).

Pismo mjeseca džumadel – uhra 1100/februar,mart 1689."

Ispod pisma je drugim pismom napisana jedna biljaška na turskom jeziku koja glasi:

"Ovo pismo napisano je arapskim jezikom da ne bi nevjernici otkrili ili upoznali stanje muslimanske vojske (ako bi im pismo palo u ruke  jer oni ne znaju arapski jezik). Pismo je poslato po borcima, koji su sedam godina neprestano bili opkoljeni u tvrđavi Kaniži. Koncept pisma sačinio je Piri Ahmed,efendi. Pismo treba pročitati i iz njega uzeti mnoge pouke i opomene".

Edited by barca
vrijedjanje

Share this post


Link to post
Share on other sites

Po čemu se Kaniža izdvaja od drugih tvrđava? Krajem 80. godina 17 stoljeća ona je prošla, rekli bismo, nadljusku borbu i zadnja, nakon više godina pala u ruke neprijatelju. Svo stanovništvo je poubijano. Prije Kaniže, Erleu (koga su takođe branili Bošnjaci) se branio 24 mjeseca, a zatim je pokoren. Lika i mnogi drugi (Lipa, Ilok, Gradiška, Brod, Brčko, Beograd...), gradovi,tvrđave, su pali i s mnogo manje otpora. Međutim, Kaniža se ogorčeno branila. Njihovu hrabru i dugotrajnu odbranu zabiljažilo je i opisalo i jedno pismo, koje se nalazi u rukopisnoj zbirci Gazi Husrev,begove biblioteke u Sarajevu. Pismo je na bosanski jezik preveo cijenjeni alim Kasim ef. Dobrača. Pismo je i više nego potresno. Ono odslikava svu golgotu situacije kao i skoro nevjerovatnu hrabrost svojih branilaca

 

 

stock-photo-the-turkish-flag-and-the-sil

 

 

 

Rahmetullahi alejhi te'ala, nas ponos.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nije ovo tema za vrijeđanje, molim modove da obrišu to gore tvoje na početku. Ovdje se radi o historiji a ne politici, tvojim ili bilo čijim drugim političkim - vjerskim uvjerenjima.

 

 

 

P.S. Cain ne moraš jesti govna na svakoj temi, otvaraj teme pa spammaj tamo a pusti ljude voljne da prezentuju historiju da to rade kako spada. - I ovo obrisite modovi.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Reci koji, podijeli istinu

 

Nije nista previse bitno, ali nije fer da se ne ispravi pogreka. Umjesto sestre Sadete trebalo je stajati ime Hasnija. 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nije ovo tema za vrijeđanje, molim modove da obrišu to gore tvoje na početku. Ovdje se radi o historiji a ne politici, tvojim ili bilo čijim drugim političkim - vjerskim uvjerenjima.

 

 

 

P.S. Cain ne moraš jesti govna na svakoj temi, otvaraj teme pa spammaj tamo a pusti ljude voljne da prezentuju historiju da to rade kako spada. - I ovo obrisite modovi.

 

jedes ih ti... tema je historija a ovaj dogadjaj je dio historije, smeta tebi onaj dio jel de ?

 

E pa forum je otvoren za sviju, idi kopaj krompir


Gorilla mozes li mi reci sta je Tvrtko bio po konfesiji , je li bio katolik ili  bogumil ,  pravoslavac ?    

 

Bio metalac, to je nasa kultura od pocetka, trebamo sacuvati to. Zvao se tvrtkotallica pravo bosansko ime 

Edited by Cain

Share this post


Link to post
Share on other sites

Gorilla mozes li mi reci sta je Tvrtko bio po konfesiji , je li bio katolik ili  bogumil ,  pravoslavac ?    

 

Ovako se piše - krstjanin. Pripadnik Crkve Bosanske.

Share this post


Link to post
Share on other sites

jedes ih ti... tema je historija a ovaj dogadjaj je dio historije, smeta tebi onaj dio jel de ?

 

E pa forum je otvoren za sviju, idi kopaj krompir


 

Bio metalac, to je nasa kultura od pocetka, trebamo sacuvati to. Zvao se tvrtkotallica pravo bosansko ime 

 

Ne smeta mi taj dio, rekao sam da je otvoreno da stavlja ko šta želi već samo da ne ide tema u pogrešnom pravcu, tamo gdje ti hoćeš pa da onda hraniš svog ego pametovanjem. 

 

Kao što rekoh, nemoj jesti govna i slobodno postavljaj šta hoćeš. Historija je nešto što je bilo i urađeno je, istina se treba znati.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Postoji li danas ta konfesija "crkva Bosanska" ?   jel to ono Bogumilstvo ?  ili je to opet NJesto drugo ?

 

Bogumili su ti pripadnici Crkve Bosanske. Šta je tačno Crkva Bosanska ? Teško je zaista objasniti njeno učenje. Ako se gleda površinski kažu da je više sličnija rimokatoličanstvu nego pravoslavlju. Svojataju je i Hrvati i Srbi ( ništa čudno za nas ). Ona je autentična vjera, kao što je kod Bošnjaka kultura na granici Istoka i Zapada takva je bila i ova religija. Svojataju je danas hrvatski katolici i srpski pravoslavci ali je činjenica da su bili protiv nje jer je bila proglašena heretičkom zbog obreda i ucenja koji nisu bili u skladu ni sa katolickom ni sa pravoslavnom vjerom.

 

Recimo ovo pobliže objašnjava njenoj učenje : 

 

Bogumilska "hereza" je bio vjerskodruštveni pokret nastao negdje u južnoj Bugarskoj i Makedoniji ranoga srednjeg vijeka (9.-10. vijek). Nije posve sigurno je li navodni osnivač pokreta, svećenik po imenu Bogumil, uopće postojao ili je to samo rodni pojam za sljedbenike učenja koji su smatrali da su "Bogu mili" zbog svoga vjerovanja i načina života. Doktrinarno, kod bogumila nalazimo zametke standardnoga repertoara vjerovanja i postupaka dualističkoga gnosticizma koji je postao masovnim pokretom u razvijenome srednjem vijeku na zapadu. Pretpostavlja se da bogumilstvo, kao i kasniji katarski pokret, predstavljaju "renesansu" gnostičkoga dualizma koji više duguje manihejstvu (prema perzijskom vizionaru i proroku Maniju iz 3. vijeka), sinkretističkoj religiji koja je spojila učenja zoroastrizmakršćanstva i budizma, nego autentičnom gnostičkom kršćanstvu 2. i 3. vijeka. Maniheizam, kao i paulicinstvo (još jedna dualistička mješavina, ovaj puta iz 6. vijeka) su svojim doktrinama, od kojih je glavna o oprjeci Dobra i Zla te identifikaciji tvari sa Zlim - presudno su oblikovali bogumilski i, kasnije, katarski svjetonazor. Teološki i organizacijski, katari (od grčkoga katharos - čist), "heretički" pokret nastao na jugu Francuske, u Provansi, u 12. i 13. vijeku, dali su zaokruženiji dualistički gnostički svjetonazor, koji se može sažeti u nekoliko tačaka:

  • postoje dva boga, dobri i zli (zli bog je pomalo nejasno određen: katkad je nezavisni princip Zla koji supostoji s dobrim bogom - što je pesimistička varijanta zreloga Zoroastrizma; u drugim je verzijama zli bog pali anđeo kojega je stvorio dobri bog - dakle, prepričani biblijski mit iz knjige proroka Izaije. Ova verzija je simplificirano tumačenje najvećega kršćanskog teologa, Sv. Augustina, koji je u svom kapitalnom djelu "De civitate Dei" (O državi Božjoj), razradio metafiziku i "psihologiju" kršćanskoga Sotone. No, dok je kršćanski doktor Crkve postovjetio paloga Svjetlonošu s negativnim načelom, dodijelivši mu ulogu Kristova zlog "brata" ciji postanak seže u sam početak biblijske mitologije kad je, prema Genezi, Bog razdijelio svjetlo od tame, a Sotona je zbog oholosti i zavisti izabrao tamu - katari su ispovijedali jednostavniju doktrinu: za Augustina i kršćansku ortodoksiju Sotona je svugdje i nigdje, i nadilazi (iako obuhvata) sam materijalni univerzum, dok je za katare Zlo locirano skoro potpuno u materiji.
  • dobri bog je tvorac besmrtnih duša, zli je bog tvorac materijalnog univerzuma.
  • budući da je fizički svijet zao, glavni je životni zadatak oslobođenje besmrtne duše iz tamnice tijela.
  • duše se reinkarniraju/ponovno utjelovljuju sve dok ne dosegnu savršenstvo.
  • glavne doktrine katoličke crkve su pogrešne: Krist nije Logos koji se inkarnirao, ne postoji Trojstvo, crkveni sakramenti su ne samo bezvrijedni nego i zli (stoga odbacivanje krštenja, pričesti, znaka križa, konfirmacije, pomasti), sama institucija organizirane kršćanske crkve je zlo, Stari Zavjet je sotonska objava, apokalipsa i Strašni sud se nece zbiti jer materijalni svijet ne može biti obogotvoren (kao u katoličkoj kršćanskoj interpretaciji Ivanovog "Otkrivenja"), nego jedino nestati kada posljednja duša bude oslobođena iz okova nepopravljivo zle tvari, tj. materije.
  • praktični naputci za svakodnevni život su favorizirali seksualnu apstinenciju i vegetarijanstvo, dok je ustrojstvo katarske "crkve" značilo radikalni prekid s etabliranim katolicizmom: katarsko "svećenstvo" se sastojalo od muških i ženskih "savršenih" (ili bolje, usavršenih) ljudi/perfectes koji se nisu ženili, dok je katarskim laicima/credentes ("vjerujući") bio dopušten bračni život, ali uz naglasak na poželjnost askeze koja se iskazivala u čestim postovima i trapljenjima.

Praktički sve dualističke gnoze (manihejci, katari, bogumili, kršcanski gnostici) ostavile su za sobom korpus spisa u kojemu je ocrtana doktrina dualističko-gnostičke sljedbe. U tekstovima bosanskih krstjana (Hvalov zbornik, Testament gosta Radina, Mletacka apokalipsa, Radoslavljevo evanđelje, Kopitarovo bosansko evanđelje) ne nalazimo ni spomena o bilo kojoj od "velikih tema" dualizma: Dobri i Zli bog, materija kao zamka Zla, Satanov pad, reinkarnacija.

 

 

I DA, Crkva Bosanska postoji i danas ali je svedena na jako malen broj ljudi a problem kod obreda imaju jer je većinu materijala za liturgije i ostalo popalila pustinjska bagra kad je došla. http://crkvabosanska.weebly.com/index.html

 

Imaš još jednu Crkvu Bosansku, piše i na toj stranici a ona se nalazi u Tuzli. No to je evanđelistička crkva i nema veze sa našom crkvom.

 

Evo ti i prava bosnjacka imena, imena didova Crkve Bosanske : 

Jeremija (1010-1024)
- Azarija (1024-1038)
- Kukleč (1038-1052)
- Ivan (1052-1066)
- Godin (1066-1080)
- Tišemir (1080-1094)
- Didodrag (1094-1108)
- Bučina (1108-1122)
- Krač (1122-1136)
- Bratič (1136-1150)
Budislav (1150-1164)
Dragoš (1164-1181)
Dragič (1182-1205)
Ljubin (1205-1215)
Dražeta (1215-1220)
Tomiša (1220-1223)
Rastudije (1228-1230)
Radoje (1230-1244)
Radovan I (1244-1258)
Radovan II (1258-1272)
Hlapoje (1272-1286)
Dragost (1286-1300)
Povržen (1300-1314)
Radoslav I (1314-1328)
Radoslav II (1328-1342)
Miroslav (1342-1356)
Boleslav (1356-1370)
Ratko I (1370-1393)
Radomir (1400-1414)
Mirohna (1414-1430)
Miloje (1430-1450)
Ratko II (1450-1465)
Nepoznat did  (1465-1480)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Je li u to doba bilo katolickih i pravoslavnih crkvi u Bosni ili su samo ti nasi didovi bili (Ratko,Jovo,Miroslav,Jovo itd.)    ?

Meni ova imena vise lice na srpska neko na hrvatska ..    

Share this post


Link to post
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
Sign in to follow this  

  • Recently Browsing   0 members

    No registered users viewing this page.



  • Forum Statistics

    • Total Topics
      24065
    • Total Posts
      378359
×