Jump to content
Sign in to follow this  
Dobar_Los_Zao

F1 - Tehnologija

Recommended Posts

Pokušaćemo Vam dočarati onu drugu stranu F1 bolida, koju vi nevidite na TV-u, slikama i sl., kako se bolid podešava, sastavlja, rastavlja i priprema za svaku utrku.

[img]http://img503.imageshack.us/img503/5366/honda2007livery1lgfs6.jpg[/img]

Razdvojićemo svaki dio bolida u jedan topic da svi zainteresovani imaju bolji pregled.

Formula 1 je najsofisticiraniji sport na svijetu. Boldi F1 je kompliciraniji nego većina ljudi misli. Da bi bolid ugledao ciljnu ravninu i posljednji krug sve ovo dolje opisano mora biti u savršenom redu. Jer najveći problem bolida je upravo nepouzdanost.

Krenućemo od Aerodinamike, jedne od najbitnijih stavki svakog bolida.

[b]Aerodinamika[/b]

Aerodinamika je postala ključ uspjeha u ovom sportu i momčadi troše desetke milijuna dolara na istraživanje i razvoj aerodinamike svake godine. Aerodinamika se razvija u zračnim tunelima.

Aerodinamičar ima dva osnovna zadatka: stvoriti downforce, silu koja pritišće bolid Formule 1 prema dolje te tako povećava prianjanje gume o podlogu i omogućava brže prolaske kroz zavoje, te mora smanjiti otpor zraka.

Kasnih 60-ih nekoliko momčadi je počelo eksperimentirati s takozvanim spojlerima. Spojleri na trkaćim automobilima funkcioniraju na isti način kao i krila zrakoplova, samo suprotno. Zrakoplov koristi strujanje zraka da ga podiže gore, a bolid F1 koristi da ga pritišće prema dolje. Moderni bolid formule 1 može proizvesti silu koja je tri i pol puta veća od težine bolida. To bi značilo da bi teoretski pri velikim brzinama bolid mogao voziti i okrenut naopako.

Rani pokusi sa pomičnim krilcima su doveli do spektakularnih nesreća tako da se u sezoni 1970. ograničila veličina i mjesto postavke krilca.
Do sredine 1970. godine otkrio se 'ground effect', downforce. Lotusovi tehničari su otkrili da bi se cijeli bolid mogao ponašati kao jedno veliko krilo i tako bi bio pričvršćen uz tlo. Krajnost je bila kreacija Gordona Murraya koji je postavio ventilator na bolid koji je stvarao ogroman downforce. To je već nakon jedne utrke bilo zabranjeno, te je ubrzo i pravilima određeno koliko bolid može proizvoditi donwforcea.

Glavno pravilo aerodinamike u Formuli 1 je: stvoriti što više downforcea uz što manji otpor zraka. Primarna krilca, ono prednje i stražnje su različitih profila što ovisi o aerodinamičnim zahtjevima pojedine staze. Uske i spore staze kao što je Monaco zahtijevaju vrlo agresivni profil krilaca pa tako možete vidjeti dvije ili tri letvice na stražnjem krilcu. Na brzim stazama kao što je Monza možemo vidjeti ogoljena krilca koja omogućavaju velike brzine na ravnim dijelovima staze i što manji otpor zraka.

[img]http://www.lupiga.com/enciklopedija/slike/20030925214811krilce.jpg[/img]

Svaka površina na današnjim bolidima krenuvši od oblika nosača ovjesa pa do vozačeve kacige imaju uračunat aerodinamični efekt. Zrak koji struji u neskladu sa cijelim bolidom stvara turbulencije koje usporavaju bolid. Ipak dizajneri moraju voditi računa da određena količina zraka dođe do motora i hladi ga jer on proizvodi ogromne količine topline.

[img]http://www.lupiga.com/enciklopedija/slike/20030929165542SpojlerP.jpg[/img]

U zadnje vrijeme momčadi Formule 1 kopiraju Ferrarijev dizajn gdje se zadnji kraj bolida što naglije spušta i radi se što niže u svrhu smanjenja otpora zraka i povećavanja količine zraka koji struji kroz stražnje krilce. Takozvani barge boards su smješteni sa strane bolida oblikujući zračne struje oko bolida da bi se maksimalno smanjile turbulencije.

[color="#ff0000"]P.S. Topic ce ostati LOCK dok ne obuhvatimo cijelu strukturu F1-Bolida. [/color] Edited by Dobar_Los_Zao

Share this post


Link to post
Share on other sites
[b]Kočnice[/b]

Kad se radi o kočenju, bolidi su iznenađujuće usko povezani sa običnim prometalima. A otkad je ABS zabranjen, moderni automobili mogu tvrditi da imaju pametnije, tj. naprednije usporavanje.
Pravilo kočenja je jednostavno: usporiti objekt otklanjajući kinetičku energiju. Bolidi imaju disk kočnice kao i većina cestovnih automobila. Disk priti

Share this post


Link to post
Share on other sites
[b]Kokpit[/b]

U srcu modernog F1 bolida leži iznimno jaka monokok struktura. Monokok spaja kokpit i vozačevu 'ćeliju' za preživljavanje, ali monokok, također, tvori osnovni dio šasije bolida sa motorom i prednjim ovjesom koji je direktno spojen na šasiju. U obje uloge – kao osnovna strukturna komponenta i sigurnosni uređaj – treba biti što je moguće jači i čvršći.

[img]http://farm2.static.flickr.com/1005/904144768_ca8dac5240.jpg?v=0[/img]

Kao i ostatak bolida, monokok je izrađen od karbonskih vlakana. Konstruiranje monokoka je jedan od najzahtjevnijih zadataka koje se stavljaju pred momčadi Formule 1. Činjenica da je toliko vozača preživjelo velike nesreće dokaz je snage i čvrstoće monokoka. Razlog je velika briga momčadi za sigurnost kao konstantno razvijanje tehničkih pravila od strane FIA-e koja zahtjeva visoke sigurnosne standarde.

[img]http://www.instablogsimages.com/images/2009/12/24/ferrari-f1-racecar-simulator-6_1GJZv_54.jpg[/img]

Temeljno je pravilo da vozač u slučaju nesreće treba što prije izaći iz bolida, najdulje pet sekundi prema pravilima, a da ne treba ništa ukloniti osim upravljača. Također vozač bi trebao u dodatnih pet sekundi vratiti natrag upravljač da bi se bolid mogao ukloniti ukoliko je na nekom nezgodnom mjestu na stazi.

Zaštitna područja su prednja i stražnja strana monokoka kao i roll bar iza vozačeve glave koja štiti upravo glavu. U zadnje vrijeme se pokušava povećati zaštita glave. Glava je najnezaštićenija i prijeti joj opasnost dolijetanja raznih dijelova sa bolida, posebice guma. Bočne strane monokoka trebaju biti što više te i one trebaju štiti vozačevu glavu.

Slično kao i normalni automobili tako i bolidi trebaju proći nekoliko crash testova prije nego se mogu koristiti na utrkama. Crash test se izvodi pomoću lutke teške 75 kilograma koja se postavi u bolid. Sam bolid se zalijeće u čvrsti objekt brzinom od 50 km/h.

Tom prilikom se mjere sile koje djeluju na lutku. Relativno mala brzina od 50 km/h je izabrana da bi se što preciznije izmjerila mogućnost bolida da apsorbira energiju pri udaru. Testiraju se prednji, stražnji i bočni udarci. Edited by Dobar_Los_Zao

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Sign in to follow this  

  • Recently Browsing   0 members

    No registered users viewing this page.



  • Forum Statistics

    • Total Topics
      24,065
    • Total Posts
      378,370
×
×
  • Create New...