Jump to content
Sign in to follow this  
la_bella_mafia

Bosanski Velikani

Recommended Posts

Evo jos jedne tema Bosanski velikani pa..izvolite :)

KULIN:Veliki ban bosanski, vladao je od 1180. do 1204. i stekao status legende u bosanskoj povijesti. Sacuvani fragmenti svjedocenja o Kulinovoj vladavini govore o 24 godine mira i nastojanja da Bosna ekonomski prosperira. Kulinov trgovacki ugovor s Dubrovnikom, cuvena Povelja Kulina bana, sklopljen 1189, poticao je dubrovacke trgovce na eksploataciju bosanskih rudnika, a historicari ga smatraju vrijednim zbog cinjenice da je rijec o najstarijem poznatom drzavnom dokumentu pisanom na narodnom jeziku. Krizu u relacijama sa susjedima Kulin je zadrzao u okvirima crkvene politike i neutralizirao tako sto je sazvao skup na Bilinom polju, 1203. godine, gdje su se okupili poglavari Katolicke crkve u Bosni i javno obznanili "pogreske". Povod za ovaj skup bio je citav niz optuzbi koje je tadasnji vladar Zete, u nastojanjima diskreditiranja i Bosne i Dubrovnika, uputio u Rim. Optuzbe su, za to doba, bile vrlo teske: Kulin, njegova porodica i podanici optuzeni su kao heretici. Historicari smatraju da su poslanice imale za cilj da od pape ishode odobrenje za otimanje bosanske zemlje, i bas u Kulinovom umijecu da se sve okonca mirnim putem vide njegovu najvecu vladarsku vrijednost.

STJEPAN II KOTROMANIC:Ban bosanski, vladao je od 1322. do 1353. godine i za njegovo vrijeme Bosna se prilicno prosirila. Prvi je, vec 1326. godine osvajanjem knezevine Hum, povezao Bosnu i Hercegovinu u teritorijalnu cjelinu "od Une do Drine i od mora do Save". Sklopio je znacajne ugovore s Dubrovnikom i Mlecima, dobro se slagao i sa ugarskim kraljem. Po njegovu dogovoru s generalom Franjevackog reda Gerardom Odonisom osnovana je 1340. Vikarija bosanskih franjevaca. Stjepan II Kotromanic pokopan je u franjevackom samostanu u Visokom 1353. godine, a iza njega je ostala bosanska drzava nezavisna, jaka i mocna, najvise zahvaljujuci znatnom razvoju rudarstva (bakar, srebro, olovo, zlato).

MEHMED SOKOLOVIC:(1506 - 1579): Veliki vezir turske carevine rodjen je u selu Sokolovici nadomak Visokog odakle je odveden kao dijete - danak u krvi - te skolovan u Jedrenu. Poslije bitke na Mohacu 1526. i Becu 1529. postao je kapudan-pasa, tj. ministar mornarice, 1549. je rumelijski beglerbeg, a 1551. glavni zapovjednik turske vojske u ratu sa Austrijom. Za vojnicke zasluge dobio je cin i zvanje treceg vezira 1555, drugi vezir postao je 1561, zatim 1562. sultanov zet, a vec 1565. veliki vezir. Kao veliki vezir Sulejmana Velicanstvenog, prilikom pohoda na Austriju krio je njegovu smrt i odrzao red u vojsci do dolaska sultana Selima. Za Selimove vladavine bio je gotovo neograniceni gospodar Carevine, cijoj je velicini i uspjesima i sam pridonio. Njegovom zaslugom Austrija je pristala na mir 1568, a 1570. osvojio je Arabiju. Obnovio je tursku flotu, unistenu u bici kod Lepanta 1571, ojacao disciplinu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, knjizevnosti i umjetnosti. Planirao je radove na kopanju Sueckog kanala i kanala Don - Volga. Po Selimovoj smrti bio je veliki vezir Murata III. Zivot je izgubio kao zrtva atentata nekog dervisa. Njegova zaduzbina je i kamena na Drini cuprija.
Pozz.AdmiR

Share this post


Link to post
Share on other sites

GAZI HUSREV-BEG:(Serez, 1480 - Kuci, 1541): Upravljao bosanskim sandzakom s prekidima u razdoblju od 1521. do 1541, koje je obiljezeno ogromnim osvajackim pohodima sultana Sulejmana u Evropi. Gazi Husrev-beg istaknuo se u mnogim vaznim osvajanjima u Dalmaciji, Slavoniji, Hrvatskoj, Ugarskoj (Knin, Skradin, Ostrovica, Mohac, Obrovac, Jajce, Banja Luka, Pozega, Klis itd). S druge strane, Husrev-beg se istaknuo kao graditelj Sarajeva, u kojemu je izgradio najvece i najvaznije sakralne i profane objekte: Gazi Husrev-begovu dzamiju, Gazi Husrev-begovu medresu i biblioteku, bezistan itd, a Sarajevo transformisao iz kasabe u bogat grad s razvijenom trgovinom i zanatstvom. Poginuo u pohodu na pobunjene Kuce 1541, sahranjen u Sarajevu.

ALIJA IZETBEGOV(Bosanski Samac, 1925- Sarajevo,2003): Diplomirani pravnik, politicar po uvjerenju. Sudjeno mu je kao pripadniku Mladih Muslimana 1946. godine i tada je dobio tri godine zatvora. U poznatom Sarajevskom procesu 1983. godine ponovo je otisao u zatvor. Ovaj put razlog je bila Islamska deklaracija, koju je napisao 1970. godine i zbog koje je od presudenih cetrnaest odlezao pet godina i osam mjeseci. Politicku karijeru Izetbegovic je poceo 1990. kao osnivac i lider SDA, nacionalne stranke Bosnjaka. U karijeri politicara imao je teskih propusta, ali i zvjezdanih trenutaka - i u jednom i u drugom slucaju najvise se volio pozivati na narod, u cije se ime nije libio odlucivati. Njegova je vlast medju Bosnjacima bila neogranicena i neupitna. Protivnici mu zamjeraju preveliko oslanjanje na zatvorski krug prijatelja, kontinuirano los odabir kadrova i kolebljivost. Oni ostriji predbacuju mu da od Bosne pravi klasicni begovat. "Mi smo na neki nacin i Istok i Zapad; jer smo muslimani - mi razumijemo dileme islamskog svijeta; jer smo europski narod - mi razumijemo dileme Zapada", teza je na kojoj je gradio svoje dobre odnose i sa Istokom i sa Zapadom. Izetbegovic je cesto bio na velikim kusnjama, osobito za vrijeme rata, i pred velikim odlukama za vrijeme kratkog a dramaticnog perioda u bh. historiji. Pritisnut sa svih strana - izmedju razlicitih svjetskih interesa, zelja i politickih nauma, uklijesten i u samoj Stranci demokratske akcije od strane vlastitih jastrebova, ucijenjen od partnera na vlasti, ipak je uspio stvoriti karizmu prvog u Bosnjaka. Deklarativno se nije prestao zalagati za cjelovitu i demokratsku BiH...
Pozz.AdmiR

Share this post


Link to post
Share on other sites

BRANKO MIKULIC:(1928-1994): Branko Mikulic, po struci ekonomista a po opredjeljenju politicki radnik, bio je clan Predsjednistva SFRJ iz BiH, sekretar sreskog komiteta SK u Gornjem Vakufu, Bugojnu, Livnu i Zenici, organizacioni sekretar u Bugojnu i Jajcu, clan CK SK BiH, predsjednik skupstine sreza Sarajevo, sekretar Izvrsnog komiteta CK SK BiH, predsjednik Izvrsnog vijeca Skupstine SRBiH, predsjednik CK SK BiH, clan Predsjednistva CK SKJ. Za eru Pozderca i Mikulica vezuje se najznacajniji period razvoja BiH nakon Drugog svjetskog rata, zlatne godine razvoja BiH i posebno uspostavljanja BiH kao relevantne i po svemu ravnopravne clanice bivse Jugoslavije. Upravo zbog njihovih insistiranja na ubrzanom ekonomskom i privrednom jacanju republike, sto je neminovno pratilo i jacanje i izgradjivanje knjizevnih, vjerskih i kulturnih institucija i pojedinaca unutar sva tri i svih drugih naroda u BiH, po procjenama historicara, Bosni su nametani fabricirani slucajevi nacionalistickih istupa. Ova se teza narocito potkrepljuje aferom Agrokomerc, za koju analiticari novije bh. historije tvrde da je montirana upravo da bi izazvala politicki krah Hamdije Pozderca, u to vrijeme clana Ustavne komisije bivse Jugoslavije.

HAMDIJA POZDERAC (1924-1988): Hamdiju Pozderca historicari vec sada opisuju kao komunistickog politicara, znacajnog za razvoj BiH. Clan SKOJ-a od 1940. godine, partizan od 1941, clan KPJ od 1943. godine. Zavrsio je Visoku partijsku skolu u Moskvi i Filozofski fakultet u Beogradu, bio je sekretar sreskog komiteta u Bihacu, predavac na Fakultetu politickih nauka u Sarajevu, clan Predsjednistva CK SKJ i CK SK BiH, Izvrsnog komiteta CK, sekretar Sekretarijata i predsjednik Predsjednistva CK SK BiH, te clan Predsjednistva SFRJ.

Share this post


Link to post
Share on other sites

MESA SELIMOVIC:(Tuzla, 1910 - Beograd, 1982): Jedan je od najznacajnijih bh. pisaca. Filozofski fakultet zavrsio je u Beogradu, a do Drugog svjetskog rata bio je profesor gimnazije, da bi tokom rata dvije godine proveo u ustaskom logoru. Pripadnik je NOB-a, a nakon rata obavlja citav niz duznosti u Sarajevu i Beogradu, gdje je i umro. Bio je umjetnicki direktor Bosna filma, direktor Drame Narodnog pozorista u Sarajevu, glavni urednik Izdavacke kuce "Svjetlost". Njegov roman Dervis i smrt jedan je od najznacajnijih romana nastalih na prostoru bivse Jugoslavije i istovremeno jedan od specificnih i cijenjenih modernih romana koji se odlikuje vanrednim nacinom pripovijedanja, osobenim stilom u tretiranju covjeka i zivota Bosne. Objavio je jos zbirke pripovjedaka Prva ceta, Tudja zemlja, Djevojka zlatne kose, studije Za i protiv Vuka, Pisci, misljenja, razgovori, Sjecanja, filmske scenarije Tudja zemlja, Noci i jutra, te, naravno, romane: Tisine, Tvrdjava, Magla i mjesecina kao i nedovrseni Krug. Dobitnik je Ninove nagrade 1966, Goranove 1967, Njegoseve 1969. i Nagrade AVNOJ-a 1970.

IVO ANDRIC:(Dolac, Travnik, 1892 - Beograd 1975): Studirao je filozofiju na fakultetima u Zagrebu, Becu, Krakowu i Grazu, a zavrsava nauke doktoratom u Grazu 1923. zbog kojeg danas nosi teret teskih kritika i optuzbi. Jos za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Andric se isticao kao jugoslavenski nacionalist pa je bio zbog toga i hapsen. Poslije Prvog svjetskog rata ulazi u diplomatsku sluzbu i vise godina vrsi duznost cinovnika u jugoslavenskim konzulatima u Rimu, Bukurestu, Madridu i Zenevi. Prije pocetka Drugog svjetskog rata postaje poslanik u Berlinu, a slomom stare Jugoslavije prestaje biti diplomata. Poslije rata intenzivira pisanje, koje je zapoceo u ranoj mladosti, kada nastaju njegovi prvi knjizevni radovi objavljivani u omladinskoj stampi - Hrvatski djak, Bosanska vila... Pravi pocetak njegova literarnog stvaralastva jeste Ex Ponto, stampan u Zagrebu 1918, a iza njega slijede Nemiri, Put Alije Djerzeleza, Pripovetke... Poslije Drugog svjetskog rata nastaju Gospodjica, Travnicka hronika i Na Drini cuprija. Nobelovu nagradu za knjizevnost dobio je 1961. godine. Najznacajniji moderni bh. pisac.
:) :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

DZEMALUDIN CAUSEVIC:(1870 - 1938): Reisul-ulema koji na pocetku 20. stoljeca pripada grupi na-prednih muslimana i nastoji da unaprijedi narodni jezik i knjizevnost muslimana toga doba. Prije no sto ce postati reis, objavljuje na bosanskom jeziku Mevlud hafiza Saliha Gasevica u 37.000 primjeraka. Kao reis-ul-ulema cetvrtog jula 1914. oglasio se apelom muslimanima savjetujuci ih da se ne ukljucuju u progon i unistavanje imovine srpskog stanovnistva koje je poprimilo znacajne razmjere na pocetku rata. Taj njegov Proglas stampan je u listu Jeni Mishab. Nastavak njegovih nastojanja za samostalnost muslimana ilustrira se jasnim istupom prilikom susreta sa dr. Antunom Koroscem u Sarajevu, kojem se Causevic izjasnio protiv tadasnjih nastojanja da se Bosna prikljuci Ugarskoj i opredijelio se za suradnju juznoslovenaca. Da je on saradnju zamisljao na ravnopravnijim osnovama, iskazao je u svom intervjuu objavljenom u francuskom listu Le temps aprila 1919. godine kada je Causevic progovorio o progonima Bosnjaka: "Hiljade ljudi ubijenih, sest zena spaljenih, 270 sela opljackano i unisteno, eto bilansa za muslimane prilikom svecanog stvaranja Jugoslavije, kojoj smo se spremali sluziti svom dusom. Mi smo ipak Slaveni, ali Srbi odbijaju da nas smatraju takvim. Smatraju nas uljezima." Upravo zalaganje za Srbe dalo je ovim izjavama reisa Causevica svojevrsnu tezinu, ali nije spasilo muslimane da budu izlozeni i daljim torturama - novembra 1924. dogodit ce se genocid u selu Sahovici. Kada je Kraljevina Jugoslavija 31. januara 1930. godine donijela Zakon o Islamskoj vjerskoj zajednici i tako propisala da ce reisul-ulemu u Beogradu, clanove ulema-medzlisa u Sarajevu i Skoplju, te devetoricu muftija postavljati kralj, Dzemaludin Causevic je zatrazio umirovljenje i sestog juna 1930. je penzioniran. Godine 1937. sa M. Pandzom izdao je prvi prijevod Kur'ana.

JOSIP VANCAS:(Sopron, Madjarska, 1859 - Zagreb, 1932): Arhitekt, diplomirao na beckoj Akademiji. Od 1885. do 1921. zivio u Sarajevu, gdje je bio na celu Uprave za graditeljstvo. Izveo je mnogo najreprezentativnijih zgrada (katedrala, zgrada Zemaljske vlade, danas Predsjednistvo, biskupska rezidencija, bogoslovija, niz stambenih objekata). Jedan je od prvih graditelja koji je ukazao na vrijednost i znacaj bosanskog sloga u arhitekturi. I sam je veoma uspjesno kombinirao elemente tradicionalne bosanske gradnje i secesije. Poticao je sistemsku zastitu spomenika kulture; pisao je o kulturnoj povijesti. Bio je i prvi dirigent prvoga javnog pjevackog drustva u Sarajevu (Maennergesangverein, 1887).
Pozz.AdmiR B)

Share this post


Link to post
Share on other sites

HUSEIN-KAPETAN (Gradacac, 1802 - Carigrad, 1833): Jedan od pokretaca autonomisticke pobune, a od sastanka u Travniku 1831. njezin vodja. Vodio bosansku vojsku u borbu sa sultanovom; na Kosovu porazio velikog vezira Mehmeda Resid-pasu. U pregovorima s Portom, koji su tada uslijedili, Bosancima su priznati neki zahtjevi. Po povratku u Sarajevo, Husein je proglasen za bosanskoga namjesnika. No, dogovori su iznevjereni, pa bosanska vojska 1832. ponovo zaratuje sa sultanovom. Ovoga puta gubi bitke, izmedju ostaloga i zbog nelojalnosti hercegovackoga gospodara Ali-pase Rizvanbegovica. Husein se povlaci na teritorij Austrije, dobija pomilovanje od sultana uz uvjet da se ne moze vratiti u Bosnu. Dozivotno odrediste mu je bilo Trapezunt, ali je, ne stigavsi tamo, umro u Carigradu (otrovan - p.o). Podigao je mnogo zaduzbina, a dopustio je fra Iliji Starcevicu da u selu Tolisi 1823. otvori prvu katolicku skolu u BiH.
ADASCEVIC
Pozz.la_bella_mafia

Share this post


Link to post
Share on other sites

VASO PELAGIC (Gornji Zabar, 1838 - Pozarevac, 1899): Revolucionar i publicist. Kao upravitelj Bogoslovije u Banjoj Luci zbog sirenja nacionalnih ideja protjeran je od strane turskih vlasti, a zbog sudjelovanja u bh. ustanku 1875. godine austrijske vlasti ga interniraju 1876. Za razliku od ostalih relevantnih sudionika u ustanku, koji su favorizirali njegovu nacionalno-politicku dimenziju, spajanje BiH sa Srbijom i Crnom Gorom, Pelagic je inzistirao na njegovoj socijalno-oslobodilackoj dimenziji. Nakon internacije, odlazi u Srbiju i organizira prve proslave Prvog maja. Ovaj rani propagator socijalisticke ideje iza sebe je ostavio pisana djela:" Istoriju bosanskohercegovacke bune"," Odgovor na cetiri drustvena pitanja", "Umovanje zdravog razuma". Posljednje godine zivota proveo je u zatvoru u Pozarevcu.
:)

Share this post


Link to post
Share on other sites
Nema promoviranja autonomastva. A da se osvrnem na Andrica... suptilni cetnik.

<{POST_SNAPBACK}>



ebiga covjek je ipak Nobelovac i izvrstan pisac. A to sto nekom smeta sto je navodio neke stvari... Da nevalja ne bi ga svojatali nasi susjedi.

Share this post


Link to post
Share on other sites
ebiga covjek je ipak Nobelovac i izvrstan pisac. A to sto nekom smeta sto je navodio neke stvari... Da nevalja ne bi ga svojatali nasi susjedi.




vala falcon ti ces zapeti i za mene kako si krenuo, sreca pa nisam izdavao nikakvih knjiga... osim nekoliko tekstova :D :P

Share this post


Link to post
Share on other sites

Puka istina... dok je radio kao Karadjordjev ambasador pravio je planove za rjesenje "muslimanskog pitanja"....

Share this post


Link to post
Share on other sites

Tebi falcon ako nesto nestima nemoras brisati pusti da i drugi daju svoj kometar a ne samo ti.

Ja sam mislio na Fikretova djela prije rata a ne poslije i za vrijeme rata.

Mozda bi i rahmetli Alija da je ziv sad stigo do haga kako je pocelo.

Znaci nije tvoje da presudujes nego da komentarises, u samom tekstu nije bilo nista uvrijedljivo da bi nekog vrijedalo.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Tebi falcon ako nesto nestima nemoras brisati pusti da i drugi daju svoj kometar a ne samo ti.

Ja sam mislio na Fikretova djela prije rata a ne poslije i za vrijeme rata.

Mozda bi i rahmetli Alija da je ziv sad stigo do haga kako je pocelo.

Znaci nije tvoje da presudujes nego da komentarises, u samom tekstu nije bilo nista uvrijedljivo da bi nekog vrijedalo.

<{POST_SNAPBACK}>



Ako ti tako kazes...iako iskustvo drugcije pokazuje... koliko je do sad temi tako poselo a zavrsilo se... u cemu, prepiranju, vrijedjaju, a bilo je cak i banovanja... davno nekad.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Puka istina... dok je radio kao Karadjordjev ambasador pravio je planove za rjesenje "muslimanskog pitanja"....

<{POST_SNAPBACK}>



:lol::lol::lol:

Mozesli mi sta reci o Krlezi i Branku Copicu jesu i oni bili kakvi ambasadori,ministri krvnici :lol:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Skusaj medicinaru... ne idi mi na zivce, proucavaj intenzivno histriju, ali prvo moras mrenu komunisticku skloniti sa svojih ociju da bi to mogao... jesi citao i jednu njegovu knjigu, naravno da nisi. Procitaj opis muslimana, nas Bosnjaka pa ces vidjeti...

Share this post


Link to post
Share on other sites

NURIJA POZDERAC, niko ga ne spomenu :blink:

sto se tice andrica, ja sa stanovista osobe koja se bavi knjizevnoscu, ne mogu i ne smijem da se slozim sa takvim stavom falcona.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Tebi falcon ako nesto nestima nemoras brisati pusti da i drugi daju svoj kometar a ne samo ti.

Ja sam mislio na Fikretova djela prije rata a ne poslije i za vrijeme rata.

Mozda bi i rahmetli Alija da je ziv sad stigo do haga kako je pocelo.

Znaci nije tvoje da presudujes nego da komentarises, u samom tekstu nije bilo nista uvrijedljivo da bi nekog vrijedalo.

<{POST_SNAPBACK}>



ccc, krajzler, ti dje god stignes guras toga Fikreta... malo sto velicaju njegove curke i kunice, sad bi ga gurali i medju bh velikane.

Radije da si stavio Karadzica, on je postigao mnogo ako cemo po tvom sistemu. Covjek je sa vrh iz selceta sa jedne od najvecih planine u Crnoj Gori dosao prvi put u grad da studira, i u Sarajevu je prvi put u zivotu vidio baklavu i burek :huh: i nakon toga zabludio cijeli svoj narod... :o (ako ga moze zvati svojim s obzirom da je iz C. Gore), i prema tome, da i njega stavimo medju najvece velikane?

Share this post


Link to post
Share on other sites
Skusaj medicinaru... ne idi mi na zivce, proucavaj intenzivno histriju, ali prvo moras mrenu komunisticku skloniti sa svojih ociju da bi to mogao... jesi citao i jednu njegovu knjigu, naravno da nisi. Procitaj opis muslimana, nas Bosnjaka pa ces vidjeti...

<{POST_SNAPBACK}>



Prvo ides mi na zivce sa ovim medicinaru prvi put kad te sretnem :karate_smile: zbog toga. Drugo neznam gdje si ti izucavao Historiju po tvom sve sto je druge vjere odma je krvnik,zlocinac, rjesavao "muslimansko pitanje", ako je bio umjesan zasto Travnicani obiljezavaju dane Ive Andrica. Za tvoju informaciju iako ti se ime pojavljivalo kao naj citaoca u gradskoj biblioteci nemas pojma o nekim stvarima, citao sam Andriceva djela i mislim da su izvanredna i nesmeta mi sto je pisao o nekakvoj kuli od lubanja,nabijanja na kolac itd, u pitanju su bili turci a ne Bosnjaci. Preporucio bi ti da odes u muzej u Travniku posvecen njemu i da se malo informises o Andricu.
Zbog takvi ljudi kao ti danas nam komsije i svojataju nase najbolje pisce,doktore,izumitelje,naucnike intelektulce jer ih neznate cijeniti.

Ovdje bi takode da navedem naseg Prvog Oskarovca DANISA TANOVICA (znam da ga Falcon nevolis sto je rat u BiH prikazao onako kako ga je prikazao jer se neslaze sa tvojim stavom) covjek je zasluzio da bude spomenut medu vazne licnosti BiH

Te jos DELIBASIC,DAVORIN,JASMIN HAJDUK,

Share this post


Link to post
Share on other sites

joj joj

mirza delibasic. sve sto bi se napisalo uz njegovo ime, suvisno je. dovoljno je samo napisati KINDJE.

kako sam mogla zaboraviti danisa tanovica? stvarno je majstor, a nicija zemlja mi je jedan od najjacih filmova u zadnje vrijeme. ma simbolizam onog filma je nesto pre prejako!

naravno, tu je i davorin popovic. ali, ima puno puno nasih velikana, samo mnogi vec odavno nisu sa nama, mnoge je ova politika otjerale pod zastave nekih drugih zemalja, a mnogih se u trenutku ne moze covjek ni da sjeti iako su im zasluge ogromne.

Share this post


Link to post
Share on other sites

CT, Loli, niko ne mo

Share this post


Link to post
Share on other sites

Istina Ivo Andric je umrljao svoje ime politikom ali ipak zasluzuje da se spomene kao jedan od velikana BiH ipak taj Nobelovac i knjizevnik potakao iz ove zemlje. Mozda sam prenaglio sa njegovom umjesanosti u rjesavanju Muslimanskog pitanja pa Falcon posto ti znas vise o tome da ovdje postavis informacije jer sam slabo upoznat sa tim.

Vento Krlezu sam naveo takode kao velikog pisca i znam da su on i Andric bili u sukobu.
Mislim da sve ove navedene licnosti trebaju spomenuti sad kad bi gledali svaku njihovu mrlju u zivotu ko bi ostao da se spomene ovdje. Licno nevolim bas puno Andrica ali ipak njegov knjizevni talenat je izvrstan. (Falcon citao sam njegova djela)
Citao sam i Gorski Vijenac to je epsko djelo pisano u stihovima poput Hasanaginice... Samo sto je u njemu rijec o borbi izmedu Turaka i Crno goraca.

Evo jos par licnosti:
Mula Mustafa Baseskija, Zuko Dumhur, Mak Dizdar, Isak Samokovlija, Abdulah Sidran

Share this post


Link to post
Share on other sites

Za mene, definitivno: Husein Kapetan Gradascevic!

A, nebi smo smijeli zaboraviti nase Hrnjice... Muju...

Share this post


Link to post
Share on other sites
Za mene, definitivno: Husein Kapetan Gradascevic!

Evo kemale i od Huseina Kapetan Gradascevic :)

HUSEIN-KAPETAN GRADASCEVIC(Gradacac, 1802 - Carigrad, 1833): Jedan od pokretaca autonomisticke pobune, a od sastanka u Travniku 1831. njezin vodja. Vodio bosansku vojsku u borbu sa sultanovom; na Kosovu porazio velikog vezira Mehmeda Resid-pasu. U pregovorima s Portom, koji su tada uslijedili, Bosancima su priznati neki zahtjevi. Po povratku u Sarajevo, Husein je proglasen za bosanskoga namjesnika. No, dogovori su iznevjereni, pa bosanska vojska 1832. ponovo zaratuje sa sultanovom. Ovoga puta gubi bitke, izmedju ostaloga i zbog nelojalnosti hercegovackoga gospodara Ali-pase Rizvanbegovica. Husein se povlaci na teritorij Austrije, dobija pomilovanje od sultana uz uvjet da se ne moze vratiti u Bosnu. Dozivotno odrediste mu je bilo Trapezunt, ali je, ne stigavsi tamo, umro u Carigradu (otrovan - p.o). Podigao je mnogo zaduzbina, a dopustio je fra Iliji Starcevicu da u selu Tolisi 1823. otvori prvu katolicku skolu u BiH.

Share this post


Link to post
Share on other sites

MEHMED SACIR KURTCEHAJIC (Bijelo Polje, 1844 - Bec, 1872): Prvi moderni bosanski novinar i urednik. Nakon sto je zavrsio osnovnu skolu, sam se obrazovao, naucio turski jezik i stupio u drzavnu sluzbu. Zudio je za evropskom naobrazbom, ali, kako je pisao: "U nasim krajevima nema skole gdje se predaju vise znanosti da se u ovim godinama izobrazim kao jedan europski mladic." Krajem 1868. uz suglasnost Osman-pase pokrece prve bosanske novine, Sarajevski cvjetnik. Redovito je pisao, a u svojim clancima je dosljedno zagovarao potrebu evropeizacije Bosne i bosanskoga drustva, te toleranciju i razumijevanje medju konfesijama i narodima. U maju 1869. postavljen je za direktora Vilajetske stamparije, a usput je obavljao i posao zvanicnog tumaca u Vilajetskoj vladi. Bio je clan Vilajetske skupstine, a od 1872. i gradonacelnik Sarajeva. Ne zna se gdje je sahranjen, ali se zna da je umro u Becu, 1872. obolivsi od tuberkuloze.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
Sign in to follow this  

  • Recently Browsing   0 members

    No registered users viewing this page.



  • Forum Statistics

    • Total Topics
      24,065
    • Total Posts
      378,361
×