MECA's Blog

Mnogi su i sebi i drugima postavili pitanje iz naslova, nakon �to su bili ostavljeni od strane osobe koju i dalje vole, za koju su mislili da i ona i dalje voli njih. Moguća obja�njenja su različita, ali ovo su dva najče�ća.

Nekada je to "odjednom" samo iz va�eg ugla naglo. Voljena osoba je već du�e vrijeme bila nezadovoljna, moguće je i da vam je prigovarala, ali vi to ili niste primjetili ili ste ignorisali. Njoj je, nakon ponovljenih neuspjeha da privuče va�u pa�nju i da popravi ono �to ne ide, dojadilo, pa je raskinula s vama - u njoj se ljubav nije ugasila odjednom, nego malo-pomalo, samo �to vi to niste primjetili dok vam nije rekla da je kraj.

Druga mogućnost jeste da se tu nije ni radilo o ljubavi. Toj osobi ste se u strartu jako dopali. Nije vas voljela, to je bilo samo intenzivno dopadanje. Za�to vas je lagala? Vjerovatno nije, vjerovatno je i sama smatrala da je to �to osjeća prema vama ljubav. I onda, ubjeđena da vas jako voli, ta osoba vas je obasipala pa�njom, pričala da vas obo�ava, činilo vam se da ste kao u bajci - dok ta osoba nije shvatila da vas zapravo ne voli, i iskreno vam to i rekla.

I, �ta da radite u takvoj situaciji? U najvećem broju slučajeva ne mo�ete da učinite ni�ta. Ne mo�ete natjerati nekog da vas ponovo zavoli, ili da vas zavoli uop�te. Najče�će je najbolje �to mo�ete da učinite da odbolujete raskid, da neko vrijeme radite stvari koje vam prijaju, a nova veza će već vremenom doći - nadamo se, ona u kojoj ćete zaista biti voljeni, ona koja će trajati.
volim Vas

Neki vjeruju, a neki ba� i ne vjeruju u ljubav na prvi pogled. Ono �to djeluje kao ljubav na prvi pogled zapravo to nije - ne mo�ete voljeti nekog koga ne poznajete - ali u vrlo kratkom roku mo�e nastati veoma sna�no dopadanje između dvije osobe.

Već u prvih nekoliko sekundi vidite da li vam je neka osoba fizički privlačna. Mo�ete pred sobom da se pravdate, mo�ete sebe da nagovarate da toj osobi pru�ite �ansu iako ne odgovara onome �to ste vi zamislili kao privlačno, i to je u redu - ali i dalje ostaje činjenica da vam je potrebno svega nekoliko sekundi da procjenite da li vam je neko privlačan ili nije. Kad krene razgovor, ide i procjena glasa - djevojkama će u principu mu�evnije zvučati momci dubljeg glasa, dok će momcima djelovati �enstvenije djevojke vi�eg glasa, izuzev ako je ba� piskutav. A onda, kad čujete glas koji vam se dopadne, ta osoba vam i fizički postane privlačnija.

Tu je i razgovor u kome se spomenu neke stvari koje su vam bitne, ili i bez razgovora saznate neke stvari. Statistike pokazuju da su osobama oba pola najče�će najprivlačnije osobe sličnog socijalnog porijekla, sličnog materijalnog stanja, sličnih stavova prema pitanjima koja su im bitna. A te stvari je moguće saznati, �to posmatranjem, �to razgovorom, već u prva tri minuta.

Posljedica toga je da se već u prva tri minuta stvori relativno čvrst utisak o nekoj osobi. Drugim riječima, imate oko tri minuta da se dopadnete novoj osobi. Neka vas to ne upla�i; ima onih koji se u ta prva tri minuta "zablenu" jedno u drugo, osjećaju se kao da su prona�li srodnu du�u i to nazivaju ljubavlju na prvi pogled, ali i ako vam se ni�ta te vrste ne desi, daleko od toga da je sve izgubljeno. Naime, dovoljno je da se toj osobi dopadnete toliko da se kontakt nastavi. Kako vas bude bolje upoznavala, moguće je da ćete otkrivati da imate sve vi�e toga zajedničkog - a kada nam je lijepo s nekim, ta osoba nam vremenom postaje i fizički privlačna, postaje nam lijepa.

Ima onih kojima se desi "ljubav na prvi pogled" kakvu smo opisali; ima i onih koje to iskustvo zaobiđe. Ni to iskustvo ni njegov izostanak ne znače automatski ni sreću ni nesreću u ljubavi - i jedno i drugo mo�e da odvede u jako lijepu i dugu vezu.

Cazin je grad i sredi�te istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na kri�anju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladu�i, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Tr�ačkih Ra�tela prema Jadranskom moru i jugozapadno prekoBosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Teritorija općine Cazin zahvata 356 km� u kojoj prema posljednjim podacima (maj 2006.godine) �ivi 66.881 stanovnika, teritorijalno organiziranih u 23 mjesne zajednice. Gustoća naseljenosti iznosi oko 188 stanovnika na 1 km�. Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin imala je 63.409 stanovnika od čega 97.56% Bo�njaka, 1.21% Srba i 1,23% građana ostalih nacionalnosti, dok je relativna gustoća naseljenosti iznosila oko 180 stanovnika na 1 km�.
Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne povr�ine obradivog zemlji�ta iznose 21.331 hektara. �ume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% povr�ine.

Historija

Područje Cazina bilo je naseljeno jo� u prethistorijskom dobu. Na lokalitetima Stijena, Seli�te, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potiču iz prethistorijskog doba.

Porijeklo (geneologija) imena (toponima) većim ili manjim urbanim naseljima kod nas u Bosni vjerovatno nikada nije empirijski i prije svega kontinuirano utvrđivano, pa prema tome ne postoji ni literatura kojom bi se ozbiljniji istra�ivač na ovom području mogao i poslu�iti. Gore naveden podatak upravo govori o oskudnosti izvora i bibliografije uopće, kada je u pitanju poglavlje "historija", a odnosi se tek na monografiju jedne bosanske općine, koja je po tim navodima stara nekoliko, mo�da i desetina hiljada godina. Prisustvo čovjeka na bosanskim dana�njim dr�avnim, ali i biv�im �irim etničkim prostorima zacijelo se mo�e pratiti u ostacima bezbrojnih i za evropsku historiografiju izrazito va�nih, pa i ključnih arheolo�kih tragova i naravno mno�tva opipljivih podataka i materijalnih dokaza. Novije naseljavanje na�ih prostora, polazeći od posljednje etape seobe evroazijskih plemena-naroda do danas je u najvećoj mjeri ispisivano nacionalistički pristrasno i �to je u svemu najtragičnije, krnjavo i proizvoljno su prevođeni dijelovi historijskih spisa i zapisa, a odlomci istih tendenciozno uklapani u periode političkih udara i prevrata. Cazin, kao i cijela njegova �ira okolina (Bosanska krajina) obiluju najbla�e rečeno, u odnosu recimo na centralnu Bosnu, jako neobičnim reljefnim nazivima (rijeke i potoci, brda i dolovi, sela i zaseoci, gradovi i njihovi dijelovi u prostoru). Ukratko, Cazin je moguća[citat potreban] izvedba iz latinskog "Casino", (od manastira Monte Casino i povratne seobe dijela Zapadnih Gota!).



Ekonomija

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je trenutačno najveći proizvođač mlijeka u BiH,[citat potreban] gledano po općinama. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i �umskih plodova.
Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tokom rata privreda Cazina je pretrpjela značajne �tete na svojoj imovini, a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno tr�i�te.
Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske bran�e na općini.
Veliki dio ulaganja koji je primjetan u zadnje vrijeme u ovoj općini je rezultat slijevanja svje�eg kapitala iz zemalja zapadne Evrope, u kojima se nalazi mno�tvo radnika sa ovog područja.
Očiti su primjeri zdravih ideja i njihovih realiziranja kroz mno�tvo sitnih obrta i mini proizvodnji, kao �to su proizvodnja namje�taja, madraca, stolarije, betonskih blokova...[citat potreban]
Cazin trenutno ima ne�to vi�e od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća vi�e od 50% ukupne ekonomije Cazina.

Mineralni resursi

Na području općine Cazin nalaze se značajne geolo�ke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala. Sjeveroistočno od naselja Stijena, na povr�ini ne�to manjoj od 1 km� otkrivene su naslage gipsa. Geolo�ke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istra�ivanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu. Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najče�će su to kilometar dugi i 500 m �iroki pojasevi. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istočno od Tr�ca i dobiveni su pozitivni rezultati, �to znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. Ju�no od Cazina registriran je pojas kvarcnih pje�čara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi le�i�te ciglarske gline. Postoje nalazi�ta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geolo�kim rezervama. Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (D�ehveru�a) je poznato i van granica Unsko-sanskog kantona. Osim lokaliteta "D�ehveru�a" sigurno postoje značajne, dovoljno neistra�ene, geolo�ke rezerve tih dolomita na području općine Cazin. Cazinski ugljeni bazen prote�e se od Gnjilavca na jugoistoku do �turlića na sjeverozapadu, na du�ini od oko 20 km i prosječnoj �irini oko 6 km. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i �turlić.[3] Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u �turliću preko 4,5 metara. Prema raspolo�ivim podacima mo�e se reći da ugalj bazena Cazin-Tr�ac pripada vrsti ne�to lo�ijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadr�aj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadr�aju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istra�ene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja. Ograničena istra�ivanja izvr�ena na termalnim izvorima na području Tr�ačkih Ra�tela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izda�nosti male u plićim zonama.

DOM KULTUIRE

Javna ustanova �Dom kulture� je mjesto svih značajnjih kulturnih de�avanja na prostoru općine. Dom kulture posjeduje i rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspola�e specifičnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) sa fundusom od preko stotinu monumentalnih skulptura.
Na prostoru općine egzistira i velik broj kulturno-umjetničkih dru�tava koji njeguju tradiciju i kulturu ovog kraja i BiH i ostvarjuju zavidnu saradnju sa drugim KUD-ovima u zemlji i inostranstvu.
Historija starog grada
Pouzdano se zna da je područje Cazina bilo naseljeno u prethistorijskom vremenu, o čemu svjedoče ostaci raznih predmeta od ilovače, kosti, kamena, bronce i �eljeza pronađenih na loklitetima Čungar, Gradina, Seli�te i dr. Pojedini izvori, na osnovu iskopina u Čungaru, tvrde kako je na ovom prostoru bila neolitična naseobina.
Ovim područjima kao i ostalim krajevima Balkana dugo su vladali Rimljani. Propa�ću Zapadnog rimskog carstva (476.godine) mijenjaju se gospodari (Vizantija, Mađari, Bavarci, Hrvati, Turci, Austrijanci i dr.) Cazin je pripadao i staroj dr�avi Hrvatskoj, a 1522.godine postao je sjedi�te kninske biskupije. Nekoliko decenija kasnije, kninske biskupe zamijenili su Turci koji su Cazin osvojili 1576.godine. Konačno zaposijedanje BiH od strane Austro-Ugarske zavr�eno je upravo u ovom kraju. Krajem 19. stoljeća Cazin je poprimio sve odlike grada i postaje centar istoimenog kotara koji obuhvata područje Cazina i Velike Kladu�e.




Po posljednjem slu�benom popisu stanovni�tva iz 1991. godine, općina Cazin imala je 63.409 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Cazin u cjelini je u�la u sastav Federacije BiH.


Nacionalni sastav stanovni�tva - općina Cazin, popis 1991.
ukupno: 63.409
Bo�njaci - 61.693 (97,29%)
Srbi - 778 (1,22%)
Hrvati - 139 (0,21%)
Jugoslaveni - 430 (0,67%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 369 (0,61%)


Nacionalni sastav stanovni�tva - Grad Cazin, popis 1991.
ukupno: 12.203
Bo�njaci - 11.536 (94,53%)
Jugoslaveni - 275 (2,25%)
Srbi - 129 (1,05%)
Hrvati - 95 (0,77%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 168 (1,37%)

Turizam

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aran�mane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aran�mane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.
U poslijeratnom periodu je do�lo do značajnijih posjeta turista općini odnosno "Sedri" u sklopu manifestacija "Una-regata" raftinga rijekomUnom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put odr�an na terenima kompleksa Sedra.
Prezentaciju turizma vr�e turističke zajednice, međutim općina Cazin nije osnovala turističku zajednicu prije rata niti poslije, te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turističkoj klijenteli. U Cazinu postoji samo jedna turistička agencija i onda je jasno za�to turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje mo�e.[citat potreban] Pored svega va�no je napomenuti i čestu izmjenu propisa koji reguliraju financiranje turističke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju.
Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad "Ostro�ac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, �turlić...



Klima

Ovo područje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta o�trim zimama i toplim ljetima, sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Srednja godi�nja temperatura zraka je 9,5 �C, sa godi�njom amplitudom temperature zraka od 20,6 �C. Najhladniji mjeseci su: januar, zatim decembar i februar, dok su najtopliji juli, august, te juni.

OSTROZAC

Ostro�ac se prvi put spominje 1286. godine za vrijeme vladavine knezova blagajskih Babonića, koji su se nazvali knezovi Ostro�ki. Tvrđava je mnogo puta mijenjala gospodare od knezova, aga, begova i kapetana. Godine 1577. tvrđava postaje vlasni�tvo Ferhad-bega Sokolovića. Nakon njegove kratke vladavine general Kevenhilberg osvaja Ostro�ac. Godine 1579. Osmanlije zaposjedaju Ostro�ac. Oko 300 godina Ostro�cem upravlja porodica Be�irević, sve do 1836. kada se ukidaju kapetanije. Mehmed-beg Be�irevic prodao je grad Lotharu von Berksu. Ovaj je izvr�io restauraciju utvrde i izgradnju dvorca u koji se uselio 1902. godine. Lothar von Berks, pl. vitez Malte�kog Reda, rođen je 8. jula 1850. u Sunji. 1878. godine učestvuje u okupaciji Bosne i Hercegovine kao poručnik. Ostaje u Bihaću gdje će od 1895. do 1907. biti okru�ni načelnik. U to vrijeme će Berks izvr�iti dosta poteza oko uređenja grada i okoline, čiji se tragovi i danas vide. Recimo, u Bihaću "Jablanska ulica" koju je Berks dao izgraditi od grada pa do kanjona Une, tačno usmjerena pravac sjever-jug, i naredi da se lijevo i desno posade jablanovi, dok nedjeljom putuje od svog dvorca u Bihać, da ga prati hladovina jablana. Berks je dao i ru�evinu Sokolac obnoviti i u njoj izleti�te urediti. O prelazu starog grada Ostro�ca u posjed Berksovih, u zemaljskoj arhivi u Sarajevu, sačuvani su lični dokumenti Berksovi, u kojima on na nekih 30-tak stranica daje izjave o nesuglasicama i "abrovima" oko preuzimanja Ostro�ca. U tim dokumentima se navodi, da je oko 1810. godine u starom gradu Ostro�cu u velikom po�aru izgorjela konak zgrada sa d�amijom. D�amiju su ostro�čani dali obnoviti da bi opet oko 1850. godine stradala u po�aru i nakon toga ostro�čani odluče sagraditi d�amiju 100-tinjak metara od te, na mjestu van grada gdje i danas stoji d�amija. Dodu�e to nije ta stara d�amija, nego 1904. godine, pomoću novčanih sredstava Berksovih, nanovo sagrađena seoska d�amija, sa malim minaretom koji je str�io iz krova objekta. Berks navodi kako je Mehmedbeg Besirevic do�ao u posjed parcela u starom gradu te kako je vakufu pripadajuće parcele u istom, dao zamjeniti, tako da bi dobio jednu cjelinu. Nakon tog prepisa je doslo do kupovine ru�evina starog grada od Berksove supruge, Izabelle von Berks. U dokumentu/izjavi se navodi, da je za obnovu starog grada i izgradnju dvorca te njegovih pratećih objekata, ulo�eno preko 190.000.00 austro-ugarskih kruna. �ali se zemaljskoj vladi u Sarajevu na neopravdano osporavanje nekih ostro�čana Be�irevića, koji nemaju navodno veze za plemenitim Mehmedbeg Be�irevićem te nikad nisu zasjedali na starom gradu niti oni niti njihovi davni preci. Te da je jedini Mehmedbeg Be�irević potomak zadnjek kapetana Ostro�kog. Berks se dalje �ali na Alibega Be�irevića, koji navodno svojih 18 koza ne pazi kako treba pa te koze ulaze u ograđeni posjed Berksov i brste svje�e zasađenu borovu �umu i nanose �tetu. Alibeg je bio na sudu zbog toga i bio je prinudđen platiti kaznu u iznosu od 20 austro-ugarskih kruna.... (nastavi ce se...) Berks je umro 1919. godine i sahranjen u parku svog dvorca. Njegova supruga Isabella von Berks je ostala da �ivi u dvorcu sa svojim mlađim sinom isto Lotharom koji je 28. oktobra 1923. o�enio Anu-Mariju, ćerku Valpovačkog grofa Rudolfa v. Normann. Porodica Berks se 1932. seli u Slavoniju a svoj veleljepni dvorac Ostro�ac od tada pa do 1942. koriste kao ljetnikovac. Kćerka Lothara i Ane-Marije i danas �ivi u Crikvenici kao jedini potomak te plemenite porodice i čuva mnoge vrijedne fotografije iz svog djetinstva i �ivota u Ostro�cu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ostro�ac je jedno vrijeme bio sjedi�te vrhovnog �taba NOR-a. Od 1967. do 1992. godine u dvori�tu utvrde je radila kolonija skulptura Ostro�ca.

"Rođen sam 01.11.1963. godine u Mutniku Op�tina Cazin, stalno nastanjen u ulici Generala Izeta Nanića 108 ( biv�a Hasana Mujezinovića). Rahmetli otac Muhamed radio kao slu?benik u Domu zdravlja Cazin i majka Hasibe domaćica . Braća Enes diplomirani in?enjer elektrotehnike, Sead diplomirani tehnolog i rahmetli Muharem-Haro pogonski in?injer . Supruga Merima je saradnik u osiguravajućim dru�tvima te sinovi Muhamed, Dino i Mirza.Osnovnu �kolu i gimnaziju zavr�io sam u Cazinu te studirao na Ma�inskom fakultetu u Banja Luci na kojem stičem zvanje diplomiranog in?enjera ma�instva, 1989. godine. Zasnivam radni odnos na određeno vrijeme u srednjo�kolskom centru Ibrahim Perviz kao profesor. Početkom 1992. godine počinjem raditi u policiskoj stanici Cazin kao inspektor u sektoru za otkrivanje i sprječavanje kriminaliteta gdje u toku svog rada kao inspektor otkrivam otuđenje goriva-nafte iz robnih rezervih u količini od pola miliona litara te uz stručnu pomoć kolege Majetić Ismeta vr�imo dokumentovanje krivičnog djela i podnosimo prijavu nadle?nom tu?ila�tvu.U svakoj zemlji svijeta za otkrivanje ovakvog kriminala dobije se pohvala, a ja sam u svom Cazinu dobio otkaz kojem je kumovala vladajuća struktura, a nedugo zatim isto je zadesilo i kolegu Majetića. Mobilisan cijelo vrijeme ratnog perioda (45 mjeseci).U decembru 1995. godine, na tra?enje tada�njih rukovodioca Carinarnice Bihać, zasnivam stalni radni odnos da bi u aprilu 1996. godine bio raspoređen na mjesto �efa Carinske ispostave Velika Kladu�a. Sa ispostavom u čijem sastavu je i granični prijelaz Hukića brdo i koja broji 42 radnika rukovodim punih sedam godina �to predstavlja izuzetan uspjeh u carinskoj slu?bi. Kao dugogodi�nji sporta� uključen sam u rad FK KRAJINA Cazin gdje nesebično dajem svoj doprinos u razvoju sporta Op�tine Cazin. Na lokalnim izborima 2004. god. kao nezavisni kandidat za načelnika op�tine Cazin dobivam povjerenje oko 4000 glasača, �to mi daje moralnu obavezu da se i ove godine kandidujem takođe kao nezavisni kandidat za mjesto načelnika op�tine Cazin. Moram upoznati javnost da sam poslije izbora na svojoj ko?i osjetio koliko daleko mo?e ići politička mr?nja zbog koje sam morao napustiti carinsku slu?bu jer sam pri reorganizaciji iste, bez prijave na konkurs, �to se kosi sa svim zakonima, raspoređen u carinsku ispostavu Osoje kako bi se degradiralo moje znanje i ja kao ličnost. Trenutno sam zaposlen u preduzeću Elektrometal d.o.o. Cazin na mjestu direktora komercijale. Za protekle četiri godine kako radim u navedenom preduzeću lokalne vlsti nikad nisu bile u posjeti ovom preduzeću �to dovoljno govori o načinu njihovog razmi�ljanja i rada.Ovo preduzeće je jedno od najvećih poreznih obaveznika op�tine Cazin koje se bavi proizvodnjom i koje svakodnevno zapo�ljava nove radnike sa napomenom da je veliki broj radnika putem ovog preduzeća oti�ao na rad u Republiku Sloveniju.Na izborima u mjesnoj zajednici Cazin predvodio sam građansku listu koja je dobila povjerenje građana mjesne zajednice, a ja sam izabran za predsjednika skup�tine. Odnos lokalne vlasti je uvijek isti prema svemu gdje oni nemaju vlasti tako da i prostorije mjesne zajednice nikad nisu posjetili. Zbog ovakvih i svih drugih podjela ?elim da se borim i u toj borbi očekujem podr�ku građana op�tine Cazin. Podr�ka koju mi daju opozicione partije je znak da građani ?ele promjene i ja sigurno mogu ispuniti njihova očekivanja. "

Tvoje oči sjaje za me,
kao sjaj zvijezda na nebu
�to putniku pokazuju put
i ohrabruju ga da ide dalje
da nigdje ne staje,
jer zna da ga u daljini
u mislima, u srcu i u ti�ini
njegova ljubav čeka....
�
Tvoje usne �to su me
cijelu noć ljubile,
nje�no i strpljivo
čekaju me,
jer znaju da ću opet doći,
tvoje srce uznemiriti
rado�ću i ljubavlju �
i tebe pohoditi....
�
Anđele moj, k tebi jurim,
ti si moje svjetlo u tmini,
ti si moja zvijezda na nebu,
ti si ispunila moje srce,
pustinju pretvorila u raj,
uvela me u nova prostranstva:
prostranstva sreće i radosti,
prostranstva ljubavi !

Prostranstvima pustinje, ranjena srca
lutao sam noćima i danima,
sa tugom i suzama u očima,
tra�eći oazu mira, bez uspjeha...
jedne ledene hladne noći, odjednom,
stvorila si se pored mene,
na svoje grudi si me privila
svojim krilima obgrlila
svojom toplinom i nje�no�ću,
svojom dobrotom i ljubavlju,
svojim srcem,
mojem srcu rane si vadila...
u tmini pustinje bez izlaza,
svjetlom put si mi pokazala,
ljubav svoju si mi poklonila,
moje srce sada samo tebi pripada.

- zbog načina na koji me gleda�
- zbog tvojih dubokih očiju
- jer ne mogu zamisliti dan u �ivotu bez tebe
- jer kada bismo se rastali, ne znam kako bih dalje
- zbog načina na koji promatramo izlaske sunca
- zbog toga �to ponekad ostajemo čitave noći budni i razgovaramo
- jer znam da će� uvijek biti tamo gdje će� mi trebati
- jer znam da ću i ja biti tamo gdje ću ti trebati
- jer sanjam o tebi
- zbog potpunosti koju osjećam kada sam s tobom
- zbog načina na koji nam tijela prijanjaju jedno uz drugo
- zbog načina na koji me nasmijava�
- jer mi uvijek popu�ta�
- zbog tvoje bri�nosti
- zbog tvoje nje�nosti
- zbog sposobnosti da govori� bez ijedne riječi
- zbog pogleda koje izmjenjujemo
- zbog osjećaja da si uz mene kada smo razdvojeni
- zbog načina na koji me iznenadjuje� sitnim poklonima
- kada radi� ne�to sa mnom, a nije ti stvarno do toga
- zbog načina odnosa prema mojim prijateljima
- zbog stvari koje dijelimo
- zbog toga �to mi dopu�ta� slobodno �ivljenje bez ljubomore
- kada zahtjeva� pa�nju, ali ne i nadzor
- jer bi sve učinio/la za moju sreću
- jer bih sve učinio/la za tvoju sreću
- zbog zvuka tvoga glasa na telefonu
- zbog zvuka tvoga glasa kada mi �apuće�
- zbog jedinstva i potpunosti koje osjećam kada vodimo ljubav
- zbog tvoje osjećajnosti
- jer na�a veza nalikuje na idealnu
- jer mi odgovara�
- zbog načina kako podnosi� te�ka vremena
- zbog načina na koji me po�tuje�
- zbog načina na koji me �titi� i brani�
- zbog osjećaja koji me preplavljuje kada se grlimo
- zbog mekoće tvojih usana na mojim
- zbog nje�nosti tvojih usana na mome tijelu
- zbog mirisa tvoje kose kada vodimo ljubav
- zbog dugih noćnih �etnji
- zbog malih iznenadjenja koja mi priredjuje�
- zbog tvoje domi�ljatosti
- zbog tvoje razumnosti
- zbog načina na koji se odnosi� s ljudima
- zbog tvoje ljubavi prema �ivotu
- zbog strasti prema onome �to radi�
- zbog svakog tvog pogleda koji mi oduzme dah
- jer imam nekoga tako divnoga u svome �ivotu
- zbog djece koju ćemo imati ili imamo
- zbog trenutaka koje dijelimo i koji će mi zauvijek ostati u sjećanju
- zbog vikenda koje provodimo sami
- zbog na�ih slučajnih dodira kada prodjemo jedno kraj drugoga
- zbog načina na koji me voli�
- zbog načina na koji te volim
- zbog načina na koji zajedno zavr�avamo rečenice
- jer znam da nikad neće� odustati od mene
- jer znam da nikada neću odustati od tebe
- zbog načina na koji iskazuje� svoju ljubav prema meni
- jer me navodi� da budem vi�e ono �to jesam
- zbog poticanja moje kreativnosti i ma�te
- zbog osjećaja da je sve moguće
- zbog tvoga smisla za humor
- zbog dana kada se osjećam kreljevski
- zbog načina na koji se odijeva�
- jer izbjegava� napetost
- zbog toga �to jesi
- zbog tvoje spontanosti
- zbog na�eg zajedničkog �ivota
- jer sam zbog tebe najsretnija osoba na svijetu
- jer ćemo ostarjeti zajedno
- zbog načina na koji priča�
- zbog izgleda kada spava�
- zbog izgleda kada se probudi�
- zbog spremnosti da sve podijeli� sa mnom
- zbog upornosti
- zbog zajedničkih tu�iranja
- zbog poruka koje mi ostavlja� kada se ujutro ne vidimo
- zbog načina na koji brine� o meni
- zbog načina na koji brine� o nama
- zbog tvoga kuvanja
- zbog zahvalnosti jer brinem o tebi
- zbog privr�enosti prema meni kada smo s prijateljima i obitelji
- zbog toga �to se ne pla�i� pokazati privr�enost kada smo u javnosti
- zbog tvoje samouvjerenosti
- zbog načina na koji me oraspolo�i� kada je te�ko
- zbog načina na koji se pomirimo nakon svađe
- zbog načina na koji se odnosi� s djecom
- zbog načina na koji me podr�ava� kada pretjeram
- zbog vremena koje tro�i� na pokazivanje ljubavi prema meni
- zbog izraza tvoga lica
- zbog tvoga tijela
- zbog spremnosti da isku�a� nove stvari
- zbog toga �to mi dopu�ta� da dovr�im misao
- zbog hrabrosti da bude� �to jesi
- zbog tvoje velikodu�nosti
- zbog toga �to �eli� biti sa mnom i ni sa kim drugim
- zbog osjećaja kada sam s tobom
- Volim te zbog tebe!